Post je, najkraće rečeno, uzdržavanje od unosa (neke) hrane u određenom vremenskom periodu. Sve velike monoteističke religije (hrišćanstvo, islam, budizam) imaju svoja pravila posta. Bez ulaženja u suštinu zašto neki vernik posti, ja ću se u ovom tekstu kao nutricionista ograničiti samo na domen ishrane.
U Hrišćanstvu je ishrana u toku posta ona u kojoj se osoba u određenom vremenskom periodu svesno odriče “mrsne” hrane. Pravoslavci poste na vodi, ulju ili ribi, što znači da jela pripremaju ili bez ikakvih masnoća (voda) ili na ulju ili im je dozvoljeno da jedu i ribu. Suština je da se u danima posta (sreda, petak ili pred praznike- Božić i Vaskrs) ne jedu meso, mleko i jaja i proizvode od njih.
Post je i detoks
Post nije stalan način ishrane, već povremen. Savremena ishrana obiluje nepravilnim i nedovoljno izbalansiranim obrocima. U njima ima previše masnoća, mesa, ugljenih hidrata a malo voća i povrća. Post nije rezervisan samo za vernike, jer u nekom smislu predstavlja i svojevrsni detoks organizma od namirnica životinjskog porekla.
Post je zdrav i za vernike i za one koji to nisu, ukoliko je u ishrani uključen veliki broj nitritivno vrednih namirnica. Ukoliko post shvatite kao jednoličnu “nemrsnu” ishranu i navalite na krompir, pirinač, džem i hleb, post vam neće biti koristan po organizam, naprotiv. Ukoliko bez razmišljanja unosite uglavnom ugljene hidrate može vam se desiti da posle 40 dana posta osećate vrtoglavicu, anemiju, postanete dekoncentisani i depresivni. Nemojte se tako jednolično hraniti.
Žitarice, mahunarke, povrće, voće…
Da ne bi upali u zamku treba da koriste namirnice iz tradicionalne ishrane i to: celo zrno raznih žitarica: pšenica, heljda, ovas, raž, zob, proso, kukuruz šećerac, leblebija. Takođe u ishranu treba ubaciti što više mahunarki kao što su: pasulj, grašak, boraniju, bob, sočivo. Mahunarke su bogate proteinima, tako da predstavljaju zamenu za meso. Zeleno lisnato povrće (recimo spanać, zelena salata, blitva, kelj…) je takođe blagotvorno i sadrži dosta gvožđa.
Kombinacija žitarica i mahunarki je odlična zamena za meso i daje vam dobar osećaj sitosti. Da nebiste imali nagle padove nivoa šećera u krvi izbegavajte belo brašno i proizvode od belog brašna. Nisam preterano za to da koristite proizvode od soje, jer mogu biti GMO i visoko su prerađeni. Gledajte da upotrebljavate što manje prerađenih namirnica u ishrani. Ako vam se jede puter od kikirikija ili humus od leblebija, napravite ga sami, nije komplikovano.
U postu je važno da se što više koristi povrće : kupus, kelj, keleraba, luk, prokelj, praziluk, karfiol, šargarepa, rotkva, brokoli, cvekla, čeri paradajz, rukola, zelena salata… Ako niste do sada koristili batat (slatki krompir) toplo vam ga preporučujem, ima ukus između običnog krompira i šargarepe i veoma je bogat mineralima. I najvažnije: dostupan je u periodima velikih postova (pred Božić i Vaskrs).
Voće je pravi rudnik vitamina i minerala i potrebno ga je jesti tokom cele godine, a naročito za vreme posta. Cilj je da ne oslabite vaš imunitet, voće je odličan saveznik u tome. Birajte sezonsko ili tropsko, a najbolje je za užine. Sreća je da skoro svo voće imamo dostupno, baš kao i povrće, tokom cele godine u našim prodavnicama.
Zdrave masnoće i riba
Obavezno koristite maslinovo ulje u obliku preliva za salate, veoma je blagotvorno za detoks organizma. U toku posta ishrane treba uvesti jezgrasto voće i semenke zbog bogatstva vitaminim E i nezasićenim masnim kiselinama. To su oraci, lešnici, bademi, kikiriki, semenke, susam, golica (seme bundeve), itd. Obratite pažnju na količine, jer ovo su visokokalorične namirnice.
Riba je zdrava jer sadrži proteine, gradivne materije, Omega-3 masne kiseline i fosfor koji je važan za moždane ćelije. Poželjno je jesti ribu 2 puta nedeljno. Kad kažem riba, ne mislim na konzerve, već na ribu koju možete pripremati u kotliću, na roštilju ili u rerni. Izbegavate Pangasius, Šarana i Soma i bolje odaberite Pastrmku, Brancin, Oradu, Losos ili neku nemasnu belu ribu. Riba je dobra je za zdravlje, ali je problem u tome što je potrošnja ribe u Srbiji sa 7 kg po stanovniku godišnje znatno ispod evropskog proseka (21kg). U toku velikih postova, subota i nedelja se poste na ribi.
Post je blagotvoran i ako izbegavate ovo…
Kao i kod zdrave uravnotežene ishrane i u toku posta je poželjno da se odreknete industrijskih proizvoda, raznih čipseva, flipseva, pomfrita, umaka, soseva, kečapa, majoneza, slatkiša, pre svega zate što su karcate aditivima i šećerom i svime onim protiv čega se postom borite. Izbegavate sve prženo. Ako na nekom proizvodu vidite natpis “posno” nemojte misliti da je to dobro. Jednostavno ne sadrži namirnice životinjskog porekla, ali svakako ima aditiva.
Sojine viršle, kobasice, burgeri, odresci, veganske paštete i riblje štapiće koje koriste vegani nije nešto što bih preporučila kao hranu za vreme posta. Postoji toliko prirodnih i zdravih opcija da ne moramo da se služimo trikovima. Ako planirate da obrok zalijete nekim gaziranim napitkom ili sokom, sklonite to i popijte limunadu bez šećera ili neki čaj.
Ko ne treba da posti?
Predškolska deca, kao i obolele, stare i onemoćale osobe ne bi trebali da poste, jer može doći do deficita određenih nutrijenata. Osobe koje imaju neku hroničnu bolest ne treba da poste. Strogi post može da ugrozi zdravlje kod osoba koji imaju problema sa imunitetom. Posledice posta mogu osetiti i žene koje imaju problema sa osteoporozom, jer manji unos kalcijuma dovodi do gubitka koštane mase.
Ako vam je potreban personalizovan posni jelovnik, javite se, mogu vam pomoći. U postu je bitno da imate bogatstvo ukusa, tekstura, da održavate sitost, a opet da uspete da pročistite organizam od uobičajene ishrane.