Скочи на садржај

Šargarepa: Tajna vitalnosti Duška Dugouška

dusko-dugouskoHrskava korenasta tekstura i slatki ukus šargarepe su omiljeni kod odraslih i dece koji vole zdravu ishranu. Dostupna je u našim prodavnicama tokom cele godine. Šargarepa po svojoj hranjivoj vrednosti zauzima jedno od prvih mesta među korenastim povrćem. Energetska vrednost joj se kreće od 45 kcal/100g.

Šargarepa je ubedljivo najveći izvor karotenoida od sveg povrća. Karotenoidi imaju povoljan uticaj na smanjenje verovatnoće za dobijanje raka bešike, grlića materice, prostate, debelog creva, grkljana i jednjaka. To je zasluga fitonutrijenta falkarinola koji je takođe prisutan u šargarepi. Karotenoidi iz šargarepe povoljno deluju na regulaciju nivoa šećera u krvi. Samo jedna šargarepa dnevno može prepoloviti verovatnoću dobijanja raka pluća kod pušača.

Šargarepa je bogata vitaminima i mineralima, sadrži natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, selen, jod i gvožđe. Ona sadrži provitamin A (beta karoten), vitamine B, C, D, E, K i folnu kiselinu. Beta karoten se u jetri pretvara u vitamin A. Šargarepa se ističe vrlo kvalitetnim belančevinama, iako ih sadrži u malim količinama. Značajan je izvor antioksidanasa koji štite krvne sudove od delovanja slobodnih radikala i poboljšavaju vid, naročito u vid noću. Izvor je posebnih vrsta vlakana koje smanjuju nivo holesterola u krvi.

Blagotvorni efekti šargarepe se ogledaju u sprečavanju infecije očiju, grla, krajnika, sinusa i respiratornih organa. Pored toga, jača kosti, suzbija anemičnost, blagotvorno deluje na rad jetre. Zbog svega navedenog, šargarepu je uvek korisno dodati jelima makar u malim količinama.

Korisni saveti

sargarepaKada kupujete šergarepe, birajte ih tako da su čvrste i glatke. Izbegavajte ispucale, mlitave i gumenaste korenove. Tanje šargarepe su manje slatke od onih debljih, jer je većina šećera u šargarepi koncentirsana u njenom jezgru. Šargerepe su povrće koje se dugo može čuvati u frižideru, a trik je u tome da smanjite količinu vlage koju šargarepa gubi. Stavite ih na dno frižidera umotane u papirnu kesu ili ubrus, kako se vlaga nebi zadržavala na njima. Tako se obično čuvaju oko dve nedelje. Čuvajte ih odvojeno od jabuka, bresaka, i drugog voća i povrća, jer će u suprotnom šargarepe postati gorke. Ako kupujete šargarepe sa listovima, pre ostavljanja u frižider odrežite listove, jer će u suprotnom šargarepa brzo uvenuti.

Ako pri rezanju šargarepe primetite da je jezgro zelenkasto, pre jela ili kuvanja izrežite taj deo, jer je on gorak. Kuvanjem šargarepe se beta karoten ne uništava, tako da je hranjiva vrednost očuvana i ona se ne mora konzumirati samo u svežem stanju. Verovatno ste primetili da šargarepa kuvanjem postaje slađa, a to je zato što se tada rastvaraju vlakna čime slatki ukus dolazi do izražaja. Kuvanjem se međutim gube ostali vitamini, pa nemojte preterivati u tome.

Puno ukusa u malo kalorija

Kao salata šargarepa se ređe upotrebljava, verovatno zbog neznanja, a veoma je ukusna kada se izrenda sa jabukama i cveklom. Možete je dodati u gotovo svaku salatu u rendanom obliku.

Šargarepa je voma pogodna za pravljenje pirea, kada u kuvan krompir dodate i kuvanu šargarepu. Kada sve ovo ispasirate i dodate začine, videćete da je pire ovako ukusniji. I bebe vole kašice od šargarepe, koje takođe možete sami pripremiti ili kupiti kao gotove. Ako volite supu, dodajte joj šargarepu, dobiće sladunjav, prijatan ukus.

Ruska salata? Ne valja bez šargarepe. Imate li blender? Ubacite par šargarepa, dodajte sojino mleko i banane i napravite šejk za doručak.

Objavljeno u časopisu “Dijeta”
Autor: Jasna Anđelković