Скочи на садржај

LCHF: ishrana sa malo ugljenih hidrata, a puno masnoća

Zašto LCHF?

Razlog zbog kojeg neki lekari i nutricionisti preporučuju LCHF (Low Carb, Hight Fat) ishranu za dijabetičare jeste činjenica da ugljeni hidrati predstavljaju glavnog krivca za povišen nivo šećera u krvi. Kada jedete manje ugljenih hidrata, postaje mnogo lakše da telo postigne stabilan nivo šećera u krvi.

Sa druge strane, dodavanje zdravih masti u ovakvu ishranu pomaže u zadržavanju osećaja sitosti i posledično tome sprečavanju daljeg konzumiranja hrane. Oni koji praktikuju LCHF ishranu ne moraju da brinu o brojanju kalorija i ograničenju kalorija. Studije pokazuju da kada ljudi smanje unos ugljenih hidrata i jedu više proteina i masti, konzumiraju manje kalorija.

Ova uzročno posledična veza LCHF ishrane i održanja nivoa šećera u krvi je dobar način kontrole nivoa šećera u krvi što pogoduje dijabetičarima, kao i suzbijanja osećaja gladi, što je dobro kod osoba na redukcionim dijetama.

Ako gledamo samo iz ugla osoba na redukcionim dijetama, ovo je bolji način kontrole osećaja gladi, od klasičnog modela gde je znatno redukovan unos masti a veći unos ugljenih hidrata. Ovo su prvi primetili istraživači i nutricionisti iz Skandinavskih zemalja, a sve više ovaj LCHF princip primenjuju i kod nas, naročito kod osoba sa dijabetesom.

LCHF i potreba za isulinom

Ugljeni hidrati se razgrađuju u jednostavne šećere tokom procesa varenja. Ovi šećeri ulaze u krvotok i podižu nivo šećera u krvi. Kod dijabetičara, telo ili uopšte ne proizvodi insulin ili ne proizvodi dovoljno insulina kako bi se smanjio nivo šećera u krvi pre nego što izazove štetu unutrašnjim organima. To je razlog zbog koga zavisnost tela od insulina opada kada jedete manje ugljenih hidrata.

U suštini najveći je problem u klasičnoj ishrani dijabetičara (koja ne predviđa LCHF) kako obezbediti dovoljno energije bez velikog utroška ugljenohidratnih jedinica. Unošenjem masnoća problem sa energijom postaje marginalan, a kako masti nemaju GI indeks, ne utiču na insulin niti šećer u krvi.

Ograničavanje unosa ugljenih hidrata je efikasan metod za smanjenje težine, kao i poboljšanje odnosa HDL prema LDL holesterolu. Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata dobro funkcioniše u smanjivanju šećera u krvi i nivoa insulina. To je takođe i efikasan način lečenja kod dijabetesa tipa 2.

Ispitivanja i zvanične preporuke

Zvanična medicina se i dalje drži klasične formule bez mnogo masti. Međutim, kako nauka stalno napreduje od velike je važnosti primenjivati savremena naučna dostignuća i napuštati zastarele metode u lečenju dijabetičara. LCHF ishrana je svakako poželjna u ishrani dijabetičara, naročito tip 2.

Šveđani imaju zvaničnu potvrdu od svog ministarstva zdravlja u formi preporuke LCHF ishrane za dijabetičare, jer ima dovoljno dokaza da ovakva ishrana deluje.

Za očekivati je da i ostale države promene sadašnji tvrd stav koji propagiraju i velike svetske farmaceutske kompanije, kojima je ipak profit na prvom mestu.

Kakvi se procesi u organizmu povoljni za osobe koje imaju dijabetes odvijaju zahvaljujući LCHF?

  • Nema ograničavanja kalorija i nema osećaja gladi,
  • Ovakva ishrana poboljšava i smanjuje otpornost na leptin dok smanjuje krvni pritisak,
  • LCHF podiže dobri holesterol HDL dok snižava LDL i trigliceride,
  • Deluje protivupalno i poboljšava zdravlje zuba.

Prednosti i mane LCHF ishrane

Ovaj način ishrane u potpunosti menja uobičajenu piramidu ishrane. U LCHF modelu meso je na dnu piramide, potom jaja, sir i masnoće, orašasti plodovi i povrće sa niskim sadržajem ugljenih hidrata. Na vrhu piramide je voće sa niskim sadržajem ugljenih hidrata. Ovo je ipak preporuka samo za obolele od dijabetesa i osobe na dijetama, jer se tako bolest odnosno glad dobro drže pod kontolom. Za većinu bi ovakva ishrana bila teška za držanje.

Postoje i drugi faktori zbog čega je LCHF neprikladna za celokupnu populaciju.

  1. Ugljeni hidrati se nalaze i u namirnicama koje su bogate vitaminima,vlaknima i mineralima, pa njihovom restrikcijom ostajemo i bez važnih nutrijanata,
  2. Izbacivanjem vlaknastog povrća bogatog ugljenim hidratima otežavamo pražnjenje creva,
  3. S obzirom da su ugljeni hidrati osnovna energija za mišiće, telo mora da pretvara masti i proteine u energiju. Bez glikogena u mišićima teško je održavati intenzivne sportske aktivnosti.
  4. Mnogi pate kada iz ishrane izbace ugljene hidrate, jer postaju neraspoloženi, pada im koncentracija i radni učinak
  5. Značajna upotreba proteina i masti može da ošteti bubrege i da nepovoljno utiče na kosti.
  6. Velika upotreba mesa bi značila i mnogo veći uzgoj domaćih životinja, što je za ceo svet neizvodljivo imajući u vidu da za to treba da postoje resursi koje planeta jednostavno nema.

Dobre stvari LCHF ishrane pored ovih loših su:

  1. Ako volite masnu hranu, možete da u umerenim količinama uzimate puter, majonez, sir, jaja
  2. Proteini duže drže osećaj sitosti,
  3. Mršavljenje osoba na dijatama uz LCHF je zato što se voda gubi brže kada nema ugljenih hidrata koji idu sa vodom ruku pod ruku,
  4. Bolja kontrola glukoze u krvi i osetljivosti na insulin.
  5. Smanjenje nivoa triglicerida u krvi i nivoa holesterola, ali SAMO kada su zasićene masti takođe ograničene

Namirnice u LCHF tipu ishrane

  • Meso kao što su govedina, jagnjetina, svinjetina i živina. Najbolje je organsko meso.
  • Sve ribe i morski plodovi su dobre u LCHF ishrani. Masne ribe kao što su losos, skuša, sardine ili haringe su odlične.
  • Jaja.
  • Prirodne masti kao što su maslac i kajmak dodaju odlične ukuse hrani i pomažu osećaju sitosti.
  • Masni sosevi, najbolje sveže pripremljeni.
  • Kuvajte u zdravim mastima kao što je kokosovo ulje i maslinovo ulje (od komine). Za prelive salata koristite maslinovo devičansko ulje.
  • Povrće koje raste iznad zemlje, kao što su karfiol, brokoli, kupus, kelj, spanać, špargla, tikvice, patlidžan, masline, pečurke, krastavac, zelena salata, avokado, luk, paprika i paradajz… sve što nema puno ugljenih hidrata.
  • Punomasna pavlaka, grčki jogurt.
  • Lešnici, bademi, orasi i semenčice umesto kokica, čipsa i slatkiša.
  • Najvažnije pravilo je da se jede samo kada ste gladni i dok se ne zasitite.

U svakom slučaju, neophodno je da pre bilo koje promene režima ishrane (pa i LCHF) konsultujete vašeg lekara. Ukoliko imate dijabetes, nikako nemojte na svoju ruku menjati propisanu terapiju!