Poznato je da vaše raspoloženje određuje šta vam se jede (ili ne jede) od namirnica, pa se često desi da u tome preterate ili izgubite apetit u potpunosti. Na primer, diplomirali ste i želite da počastite sebe (i vama drage osobe) omiljenim vam đakonijama i poslasticama. Sa druge strane, osećaj potištenosti, gubitka, tuge i bola je gotovo po pravilu praćen potpunom nezainteresovanošću za hranom. Dakle jedemo kako, koliko i kada smo raspoloženi. I u drugom smeru sve ovo takođe funkcioniše, tako da hrana koju jedete može uticati na raspoloženje.
Ova pojava je očigledna odmah po konzumiranju hrane, ali i u dužem periodu čim shvatite da bolja ishrana menja i vaše mentalno zdravlje nabolje. Kako to? Najkraće rečeno: zdravija ishrana utiče na mozak, a on na raspoloženje. Postoji neraskidiva veza između mozga i želuca. Oba su se formirala u isto vreme od istih tkiva u fetusu. Ova dva organa, odnosno sistema su vezana preko pneumogastričnog živca (živac lutalac ili lat. nervus vagus), desetog moždanog živca koji povezuje moždano stablo i trbuh. Ovaj živac je osnovna veza koju vaše stomačne i crevne bakterije koriste da pošalju odgovarajuću informacije vašem mozgu.
Dobro varenje za mentalno zdravlje
Održavanje dobrog varenja je, dakle, od veoma velike važnosti za održavanje dobrog mentalnog zdravlja. Na zapadu ali i kod nas postoji mnogo faktora koji negativno utiču na dobro varenje i crevnu floru, a potom i na mentalno zdravlje. Glavni negativni faktori su:
- Klasično uzgajana hrana tretirana glifosfatom, totalnim herbicidom, još uvek korišćenog i u Srbiji (iako se EU smernicama podržava ukidanje upotrebe glifosfat nije izbačen), kancerogenog otrova koji pored izrazite toksičnosti uzrokuje i deficit u mineralima koji su neophodni za normalnu funkciju mozga, a tome i raspoloženja.
- GMO ishrana koja značajno menja crevnu floru, gde se patogene bakterije množe, a dobre bakterije istrebljuju. Kod nas se GMO usevi (uglavnom soja) pojavljuju sporadično (tako se i uništavaju), jer je zakonom sistemski zabranjeno uzgajanje i prodaja GMO proizvoda. S obzirom da Srbija želi da bude član WTO (svetska trgovinska organizacija) potrebno je da u skoroj budućnosti ukine taj anti GMO zakon. Nadam se da to nećemo prihvatiti.
- Ishrana sa obiljem voća i šećera, koja kao i GMO ishrana pospešuje rast patogenih bakterija u crevima. Šećeri, pa i voćni šećer (fruktoza) smanjuju aktivnost ključnog hormona rasta u vašem mozgu zvanog neurotrofni moždani faktor (BDNF). Inače, nivo BDNF kod obolelih od depresije i šizofrenije je izrazito nizak.
Konzumiranje šećera pokreće celu kaskadu hemijskih reakcija u vašem organizmu i podstiču hronične upalne procese. Dugoročno gledano, upalni procesi remete normalno funkcionisanje vašeg imunog sistema i prave haos u vašem mozgu. Pored toga šećeri utiču na insulinsku i leptinsku rezistenciju, koje takođe imaju značajnu ulogu u mentalnom zdravlju.
Nemojte misliti da su veštački zaslađivači, a posebno aspartam, spas od gorepomenutih problema, jer u nekim količinama mogu napraviti haos u mozgu. Poznate nuspojave korišćenja aspartama i drugih veštačkih zaslađivača (i drugih aditiva, npr. boja) su depresija i panični napadi. Sve faktore rizika sigurno ne možemo izbeći, ali neke sigurno treba da izbacimo.
Šta jesti za bolje raspoloženje…
Postoje razne namirnice koje pozitivno utiču na raspoloženje, a evo nekih najvažnijih.
- Crna čokolada. Ako ste od onih koji se oraspolože svaki put kada gricnu komad crne čokolade, znajte da to nije slučajnost. Krivac je anandamid, neurotransmiter koji se proizvodi u mozgu i privremeno blokira osećaj bola i depresije. Čokolada (naročito crna) ne samo da stvara ovo jedinjenje, već sadrži i druge hemikalije koje produžavaju efekat anandamida. Dovoljno je uzeti 30-40 grama crne čokolade da bi se osećali bolje.
- Proteini. Kvalitetan izvor proteina, npr organska jaja, sir ili šaka badema pomažu u održavanju nivoa šećera u krvi i vidljivo veću energiju i raspoloženje.
- Banane. Banane sadrže dopamin, prirodnu hemikaliju koja popravlja raspoloženje. Takođe su bogate vitaminima B, uključujući vitamin B6 i magnezijumom, koji smiruju nervni sistem. Naravno, pazite da ih ograničite ako imate insulinsku rezistenciju.
- Kafa. Ova naša jutarnja navika utiče na niz neurotransmitera koji se odnose na kontrolu raspoloženja, tako da jutarnja šolja svakako ima uticaj na raspoloženje. Istraživanje je takođe pokazalo da kafa izaziva procese u mozgu koji oslobađaju BDNF.
- Kurkuma (kurkumin). Ovaj žuti pigment se smatra krivcem za mnoge lekovite efekte kurkume. Kurkumin ima neuroprotektivne osobine i može povećati raspoloženje i smanjiti osećaj depresije.
- Borovnice i kupine. Antocijanini su pigmenti koji daju boju plodovima borovnice i kupine. Ovi antioksidansi podstiču proizvodnju dopamina u mozgu, hemikalije koja je od ključne važnosti za koordinaciju, funkciju memorije i raspoloženje.
- Omega-3 masne kiseline (životinjskog porekla). Bilo da je konzumirate kao prirodnu hranu ili suplement, omega-3 masne kiseline pozitivno utiču na vaše raspoloženje. Jedna studija je pokazala da unošenje omega-3 masnih kiselina dramatično smanjuje nervozu i stres kod studenata (čak do 20%), dok je ranije na uzorku potrvrđeno da omega-3 masti funkcionišu gotovo isto kao i klasični lekovi antidepresivi u sprečavanju simptoma depresije, ali bez bilo kojih od posledica.
- Fermenisani proizvodi (npr. kefir i kiselo mleko). Kefir i kiselo mleko sa probiotskim bakterijama pozitivno utiču na razvoj dobre crevne flore, što doprinosi boljem raspoloženju. Naravno, najbolja je opcija da su ti proizvodi od organskog mleka.
…a šta izbegavati?
Baš kao što hrana može da podigne raspoloženje, isto tako može i da ga spusti. Da nebi pamtili šta sve ne treba jesti kako bi očuvali dobro mentalno zdravlje, dovoljno je da malo razmislimo i zapamtimo da sva prerađena hrana ima loš uticaj na zdravlje creva, dakle od šećera, margarina, hrane koja sadrži veštačke boje, natrijum glutaminat, veštačke zaslađivače i druge opasne aditive.
Ima logike, zar ne?