Praznično raspoloženje je već počelo, slavske i praznične trpeze su obilne, pa se lako može desiti da preterate sa unosom poslastica i masne hrane. Sve ovo će posle praznika dovesti da se osećate naduveni, tromi i neraspoloženi. Najbolji savet je već poznata izreka: Bolje je sprečiti nego lečiti. Pokušajte da budete umereni u jelu i piću, izbegavajte alkohol, a između obroka jedite dosta voća. Iako je vreme hladno, pokušajte da ostanete u pokretu na svežem vazduhu, šetajte se.
Ako ne uspete da se suzdržite za prazničnom trpezom vaš organizam će trpeti. Posledice su očigledne u sistemu za varenje, jer prekomeran unos hrane opterećuje želudac i čitav organizam. Tada se sve te kalorije skladište u obliku masnog tkiva, što rezultira porastom telesne mase, kao i povećanjem nivoa šećera i masti u krvi. Osim toga u tkivima se gomilaju i toksini.
Decembar i januar mesec su kod nas meseci kada se najviše jede i kada većina oseti da se ugojila i po nekoliko kilograma. Ako je taj porast 2 do 2,5 kilograma, to nije opasno jer je to mala varijacija u telesnoj masi. Ovog viška se lako možete osloboditi regulisanjem ishrane. Ipak, prekomerni unos hrane tokom više dana čini da je “višak” malo veći, pa se mogu pojaviti i medicinski problemi.
S obzirom da u razgradnji masti ključnu ulogu ima pankreas, moguće je da se zbog unošenja velike količine masne hrane poveća rizik od akutnog zapaljenja pankreasa, pogotovo kod onih koji poste i onih koji imaju povišen nivo masnoća (triglicerida) u krvi.
Šta možete učiniti da bi se vratili u normalu? Glavna stvar je da ne jedete tokom celog dana, već da imate tri glavna obroka i dve voćne užine. Najgore što možete učiniti kada osetite da ste se ugojili je da gladujete i preskačete obroke. Što duže gladujete to vaše telo više traži hranu, povećava se apetit, pa je vrlo moguće da ćete se sledeći put kada se nađete za stolom preterati sa jelom.
Praznični meni
Svaki doručak, pa i praznični, je veoma važan i nikako ga nebi trebali preskakati. Neka vam bude što laganiji, recimo možete popiti jogurt ili neki drugi mlečni napitak uz crno/integralno pecivo, ovsenu kašu, jaja, sir uz neko povrće. Rasporedite obroke ravnomerno u toku dana , a između tri glavna obroka je najbolje jesti sezonsko voće: jabuku, mandarinu, pomorandžu, kivi, grejpfrut…
Praznični ručak ne mora da bude preobilan. Dobro bi bilo da se počne sa tanjirom domaće supe, na primer pileće supe sa rezancima. Potom bi moglo da dođe u obzir manje masno pečenje, recimo junetina, nekih 150 – 200 grama uz 250 grama sezonske salate uz parče integralnog hleba i neko varivo. Za desert se možete zasladite sa malim parčetom torte ili kolačem.
Trpeza bez gaziranih pića, sokova i alkohola je gotovo nezamisliva, ali budite jako oprezni sa njima, jer svi sadrži prazne kalorije – to su kalorije bez ikakve nutritivne vrednosti. Ako pijete, izaberite mineralnu vodu, ona nema loših strana.
Posle nekih 3 sata ponovo užinajte voće, recimo pomorandžu i kivi. Večerajte neki 5-6 sati posle ručka, izaberite nešto laganiju varijantu, neku obrok salatu, jaja, sir, uz neko povrće. Naravno ne jedite preterano masne ni slane sireve.
Krećite se svaki dan makar 30-40 minuta. Šetajte se, iskoristite svaki povoljan trenutak za boravak na svežem vazduhu. Ako ste zaposleni, probajte da do posla šetate umesto da se vozite kolima ili prevozom. Budite sa svojom decom, igrajte se. Nemojte odmah posle obeda zadremati uz televizor ili novine.
Istina je da je hrana ono što ljude spaja i daje povod za druženje, ali možete se osećati srećnima i ako ne preterujete u jelu i piću. Umesto toga, usredsredite se na razgovor, emocije, dakle druženje, pa ćete tako izbeći zamku prejedanja i posledica koje iz njega proističu. Ne morate se lišavati ničega od hrane, dok god ste umereni. Ne jedite ceo dan, ne sedite stalno za stolom, zaboravite na frižider i … uživajte!