Скочи на садржај

Saveti nutricioniste u pripremi hrane

Zdrava ishrana pored konzumacije takođe podrazumeva i pripremu hrane na takav način da se očuvaju hranljive materije u namirnicama, a da jelo bude bezbedno i ukusno.

Foto: Pexels

Pripremi i zdravo i bezbedno

Prilikom pripreme hrane, bitno je da sačuvate nutritivnu vrednost namirnica i u pripremi koristite zdrave masnoće, u razumnim količinama, bez korišćenja prerađenih namirnica.

Koristite zdrave metode termičke obrade poput kuvanja, kuvanja na pari, blanširanja, pečenja, dinstanja, pečenja na roštilju (grilovanja).

Nezdrave načine pripreme hrane izbegavajte

Prženje kao jedan nezdrav način pripreme hrane podrazumeva upotrebu masti/ulja kako bi se postigli željeni rezultati. Duboko pržena hrana natapa namirnice velikom količinom masnoće. Prženje kao način pripreme je najneprihvatljivija metoda sa aspekta svarljivosti namirnica. Ovo definitivno izbegavajte.

Pohovano pa prženo je najgora kombinacija, jer se pored toga što se obavlja u dubokoj masnoći, oblaže u brašno, jaja i prezle, pa tako upija i još više ulja.

Izbegavajte prerađenu hranu koja verovatno sadrži so, šećer i masnoće. Shvatite da konzumiranjem ove hrane znatno povećavate unos soli, šećera i masti (često ne znajući šta ili koliko). Unošenjem sve više i više prerađene hrane, jedemo manje fitokemikalija i hranljivih materija koje je potrebno našem telu.

Osetljive grupe sa stanovišta ishrane su trudnice, deca, starije osobe i osobe oslabljenog imunološkog sistema, odnosno obolele osobe sa određenim hroničnim stanjima. Svo oni moraju da povedu naročitu pažnju o pravilnoj i bezbednoj pripremi hrane.

Bezbednost hrane

Bolesti koje mogu nastati putem obično potiču od loše pripreme hrane, serviranja i čuvanja. Operite ruke i radne površine pre rada sa hranom ili priborom, a potom operite i namirnice koje pripremate.

Odvojite sirove, kuvane i gotove namirnice. Držite sirovo meso, ribu ili jaja dalje od drugih namirnica da biste sprečili unakrsnu kontaminaciju. Ako je moguće, koristite odvojene daske za sečenje za ove namirnice. Ako ne, obavezno pažljivo operite daske za sečenje.

Termički obrađujte hranu na sigurnu temperaturu a kao pomoćno sredstvo možete koristiti i termometar za hranu. Nepečeni ili prekuvani životinjski proizvodi mogu biti nebezbedni.

Bakterije “kreću” na hranu čim je duže ostavite da stoji na sobnoj temperaturi. Da biste sprečili razvoj bakterija, hranu držite vrućom ili hladnom. Sve što se služi hladno brzo rashladite i stavite u frižider. Kuvana jela držite vrućim. 

Ako niste sigurni da je hrana pripremljena, poslužena ili smeštena pravilno, bacite je. Ako je hrana ostavljena duže od dva sata na sobnoj temperaturi, šansa da su bakterije krenule da se goste je baš velika.

Kuvanje povrća, mesa i žitarica

  • Povrće ako je moguće treba kuvati celo, neljušteno (krompir, cvekla). jer je tada manji i gubitak hranljivih sastojaka, u poklopljenom sudu.
  • Povrće se kuva u što manje vode tek kada voda provri, tada je gubitak hranivih materija najmanji. Izuzetak čine leguminoze (pasulj, sočivo, grašak), koji se stavljaju u hladnu vodu i kuvaju.
  • Povrće se kuva u ključaloj vodi na temeraturi od 100 ° C, osim skrobnog povrća (na 85-99 ° C).
  • Vreme kuvanje povrća u vodi zavisi od vrste povrća, zrelosti i veličine. Kuvano povrće treba da bude mekano i pomalo rskavo.
  • Vodu u kojoj se povrće kuvalo ne bacati, nego je upotrebljavati za razna jela: supe, čorbe, sosove. Ovo ne važi za pasulj.
  • Povrtne čorbe i supe se sole na kraju kuvanja, dok se pirei, variva i salate sole na početku kuvanja.
  • Prilikom kuvanja mesa, meso treba da bude potpuno potopljeno u vodi, a sud poklopljen. Kvalitenije meso se dobija ako se meso stavlja u kipuću vodu i ono je sočnije i ukusnije.
  • Kada se kuvaju čorbe i supe od mesa, meso se stavlja u hladnu vodu. Tada je čorba ukusnija a meso je manje ukusno.
  • Vreme kuvanja mesa zavisi od starosti i vrste životinja.
  • Kuvanjem žitarica i proizvoda od njih se dobijaju razne kaše.
  • Prilikom pripreme kaša od griza najpre treba griz razmutiti u maloj količini mleka da se pri kuvanju ne stvore grudvice, a posle se kuva sa ostatkom mleka.

Blanširanje

  • Blanširati se mogu namirnice (povrće i voće) u ključaloj vodi, kratkotrajnim potapanjem (kelj, kupus, karfiol).
  • Blanšranje je postupak kojim se sirova namirnica podvrgava dejstvu ključale posoljene vode ili vodene pare, u kraćem vremenu od 1-3 minuta ili od 3-5 minuta.
  • Sistem za blanširanje namirnica je zatvoren.
  • Posle blanširanja namirnice se potapaju, na kratko, u hladnu vodu.
  • Blanširanjem povrće i voće zadržava prirodnu boju.

Kuvanje u pari

  • Na pari se može kuvati: povrće, voće, meso, testo, bukvalno sve.
  • Vreme kuvanja na pari je približno vremenu kuvnja u vodi.
  • Gubitak hranjivih materija u kuvanju na pari je manji od kuvanja u vodi. Ovaj način u pripremi hrane je bolji i u smislu očuvanja minerala u namirnicama, kao i vrednosti proteina u njima.
  • lako se mogu kuvati na pari i sveže i smrznute namirnice.
  • Praktično je, lako za korišćenje, uređaj za kuvanje na pari možete kupiti u bilo kojoj prodavnici tehničke robe.
  • Kuvanje na pari se preporučuje i u dijetalnoj ishrani.

Dinstanje

  • Najčešće se dinstaju mlado povrće, riba, i meso. Prvo se namirnice zapeku sa malo masnoće, a potom se dospe voda i poklopi se poklopcem.
  • Dinstanje se vrši na umerenoj temperaturi, da namirnice ne zagore.
  • Dinstane namirnice su veoma ukusne, a gubitak hranjivih materija nije znatan.
  • Dinstanjem mesa se dobija mekša struktura, a i svarljivost mu je lakša.

Pečenje

  • Najčešće se peče mlado meso, riba, povrće (paprika, krompir isl), voće i razne vrste testa.
  • Kod pečenja temperatura u početku uvek treba da bude viša, dok se ne malo ne zapeče, a potom se temperatura smanji.
  • Pečena hrana može izazavati nadražaj organa za varenje kod osetljivih osoba. Zato je potrebno da rizične grupe povedu pažnju o pravilnoj pripremi hrane pečenjem ili da izaberu neki od drugih načina termičke obrade.

Grilovanje

  • Najčešće se griluju meso, riba i neke vrste povrća.
  • Grilovane namirnice mnogi vole upravo zbog toga što je hrana ukusnija od drugih načina zdrave pripreme.
  • Grilovati možete na električnom ili grilu na ćumur ili na posebnom gril tiganju, sve bez dodatka bilo kakve masnoće. Najzdravije je grilovati na električnom grilu.
  • Unutrašnjost namirnice kod grilovanja je veoma kvalitetna, sočna i ukusna.
  • Ovo je cenjen način u termičkoj pripremi namirnica.

Ako do sada niste pripremali hranu na neki od navedenih načina, pokušajte, nađite neki zanimljiv i zdrav recept. Prijatno.

1 мишљење на „Saveti nutricioniste u pripremi hrane“

  1. Повратни пинг: Krastavac za tanak struk |

Затворено за коментаре.