Скочи на садржај

Sočivo ili leća (lat. Lens culinaris) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki. Vodi poreklo sa Bliskog istoka, a u ishrani se koristi još od kamenog doba. Uzgaja se zbog jestivog semena koje ima oblik sočiva odnosno leće. Najveći svetski proizvođač ove biljke je Kanada, a slede Indija, Turska, SAD i Autralija.

Kao i druge biljke iz porodice mahunarki, sočivo sadrži veliki deo belančevina i nutritivno je vredna namirnica naročito u vegeterijanskoj ishrani. Od industrijski popularnih biljaka jedino soja ima veći procenat belančevina od sočiva. Proteini iz sočiva o kojima je reč sadrže esencijalne aminokiseline izoleucin i lizin, pa se slobodno može reći da je sočivo vredan izvor belančevina.

socivo-lecaPostoje razne vrste sočiva, različitih boja ( žuta, zelenkasta, braon i crna). U zavisnosti od vrste, kuva se od 10 do 40 minuta.

Kalorijski gledano, sočivo u suvom stanju obezbeđuje 353 kcal/ 100 g. Kada se skuva, ima energetsku vrednost od 230 kcal/100g. Nutritivno gledano, u suvom stanju (u 100 g) sadrži 60 g ugljenih hidrata (31 g vlakana), 26 g belančevina, 1 g masti i 10 g vode. Od vitamina, u sočivu ćete naći vitamine B1 i B9, a od minerala sadrži velike količine gvožđa, magnezijuma, fosfora, molibdena, mangana, cinka i kalijuma.

Sočivo je zdrava namirnica

Sočivo je malo ali moćno sredstvo za smanjenje nivoa holesterola u krvi, pre svega zahvaljujući velikoj količini dijetnih vlakana koje sadrži, kako rastvorljivih, tako i nerastvorljivih. Istovremeno je odlično sredstvo protiv zatvora i služi u prevenciji poremećaja u varenju hrane poput divertikuloze i sindroma nadraženog creva. Pored toga, odlično utiče na održavanje nivoa šećera u krvi. Ovo je jako bitno kod oboleleih od dijabetesa. Takođe ima veliki uticaj i na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Sočivo ima i neke loše osobine poput toga da je inhibitor tripsina jer sadrži relativno veliku količinu fitata. Tripsin je enzim koji ima ulogu u varenju, a fitati smanjuju apsorpciju minerala iz sočiva. Zbog ovoga se sočivo pre kuvanja potapa u mlaku ili toplu vodu preko noći, čime se sadržaj fitata smanjuje. Sadrži i veliku količinu purina, pa se ne preporučuje u ishrani obolelih od gihta.

Pripremati se može i bez potapanja u vodu preko noći, ali se ovo ipak preporučuje. Kada ga ocedite, nalijte u loncu vode tri puta više od količine sočiva i kuvajte. Zelena vrsta sočiva koja je najzastupljenija kod nas se najčešće kuva oko pola sata. Zeleno sočivo je alternativa mesu i zato je omiljeno u veganskoj kuhinji. 

U salati sočivo dobro ide uz seckanu svežu crvenu papriku, i sveže začinsko bilje. Kuvana sočiva možete poslužiti i uz testeninu, bareni brokoli sa malo belog luka, đumbira i maslinovog ulja.