Скочи на садржај

Uticaj namirnica na kiselost organizma

Kiselost organizma

Kiselost organizma je naziv za različita stanja u kojima je poremećen odnos kiselina i baza u organizmu, pa je pH vrednost krvi i mokraće pomerena ka kiseloj reakciji, odnosno, pH < 7,35. Suprotno stanje kiselosti organizma je baznost organizma, kada je pH vrednost krvi imokraće >7,45. Kiselost organizma je pogodna za razvijanje mnogih bolesti, pa je u zdravoj i uravnoteženoj ishrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutrališe bazu i obrnuto.

kiselost-baznost-organizmaNamirnice se razlikuju prema proizvodima koji nastaju posle njihove razgradnje i apsorpcije, tj. prema uticaju na pH vrednost krvi i mokraće. Kada smo zdravi, lako možemo da uspostavimo narušenu ravnotežu koja nastaje nepravilnim izborom namirnica. Postoje tri vrste namirnica:

  • Alkalizirajuće namirnice, koje uglavnom sadrže katjone i povećavaju alkalnu (baznu) rezervu u krvi,
  • Acidirajuće namirnice, koje uglavnom sadrže anjone i povećavaju kiselu reakciju i dovode do smanjenja alkalne rezerve,
  • Neutralne namirnice, koje sadrže i katjone i anjone i koje ne dovode do kisele niti bazne reakcije. Malo je namirnica koje su neutralne.

Koje namirnice imaju kiselo, a koje bazno dejstvo?

Pregled namirnica po reakciji na pH vrednost organizma je data u sledećoj tabeli:

Jako acidirajuće (kiselo) dejstvo Umereno acidirajuće (kiselo) dejstvo Umereno alkalno (bazno) dejstvo Jako alkalno (bazno) dejstvo
Fermentisani sirevi: edamer, bri, kamamber, kozji, ementaler, parmezan… Čedar sir Badem, kokos, kesten Avokado
Jaja: celo, žumance, belance, jaja u prahu Riba: haringa, skuša Majčino mleko Cvekla: sirova i kuvana
Majonez i industrijski umaci Jezgrasto voće: orasi, lešnici, brazilski orah – suvi i prženi Kravlje mleko: sveže, punomasno, pasterizovano, sterilisano, mleko u prahu, dugotrajno mleko Krompir, paprika, pešun
Riba- morska i rečna: sirova, suva, konzervirana, morski plodovi, ikra Leguminoze: sočivo, kikiriki, pasulj, suvi grašak, soja Kiselo mleko, jogurt i svi fesmentisani mlečni proizvodi tipa jogurta- voćni jogurt, kefir Šargarepa: sirova, kuvana
Meso, naročito masna mesa, živinsko meso, iznutrice i divljač Žito: sve vrste osim prosa- i svi proizvodi od žita: zrno, klica, brašno, pahuljice, testo, hleb, torte, kolači Beli sir, kajmak Spanać, zelena salata, rabarbara
Mesni proizvodi, kobasice, kuvana šunka, slanina Brusnice, šljive, masline crne i zelene Šlag, slatka pavlaka, surutka i kisela pavlaka Suvo voće
Ekstrakti mesa i supe (kocke za supu) Špargla, slačica, salata potočarka Voće: sveže, suvo, kompot. Suve šljive Citrusi: limun, pomorandža
Masti: mast i loj od goveda i svinja, maslac Kuvani sokovi od voća i povrća koji sadrže šećer Sveže ceđeni voćni sokovi (osim brusnice i šljiva). Sokovi sirovog povrća Kivi
Rafinisana ulja Prekuvano povrće Povrće: lisnato, zeljasto, plodovito / sveže, kuvano, suvo  Lubenica, dinja
Beli šećer Pivarski i pekarski kvasac Crni luk, morske alge, pečurke, začinsko bilje
Gazirani napici Crni čajevi, kafa, alkohol, sirće Mlade mahunarke, seme suncokreta, proso, žuti šećer, med, džem, žele, sirup
Kakao, čokolada, kako puter i puter od kikirikija Bomboni i karamele
Termički obrađena masti i ulja Pivo, crno i belo vino

Neutralne namirnice se mogu prebrojati na prste: Bundeva /dinja, margarin, hladno ceđena ulja, voćni sirupi, seme susama i vitaminski čajevi.

Interesantno je da termičkom obradom alkalizirajućih namirnica, recimo voća i povrća, one postaju acidirajuće, ako se prekuvavaju i pripremaju sa uljem. Prema istraživanjima Hay-a, Sheltona i drugih, stalno unošenje većih količina acidirajućih namirnica opterećuje organizam i može biti uzrok nastajanja poremećaja i pojave bolesti. Njihova preporuka je da većina (80%) namirnica treba da bude alkalizirajuća, a samo 20% acidirajuća.

Konzumiranje acidirajućih i alkalizirajućih namirnica je naročito značajno u dijetoterapiji kod nekih oboljenja. U izboru i kombinovanju namirnica treba voditi računa da:

  • Voće i kiselo povrće (paradajz) deluje sa baznom reakcijom, jer se razlažu na organske kiseline koje su u poređenju sa hlorovodoničnom kiselinom želudačnog soka ipak slabije. Zato limun daje baznu reakciju organizma, iako je kiseo kada se jede.
  • Belančevine iz namirnica iako deluju acidirajuće, u želucu ublažavaju kiselinu i sprečavaju njeno negativno dejstvo. Ugljeni hidrati- skrob i šećeri nemaju takvo dejstvo, oni imaju izrazito jaku kiselu reakciju.
  • Pre doručka na jedan sat povećava se nivo bikarbonata u krvi zbog pada jona hlora, pa reakcija naročito mokraće postaje bazna. Ovo je još izrazitije kod osoba koje imaju hronično baznu reakciju organizma: vegana, vegeterijanaca i laktovegeterijanaca. Čim hrana uđe u sistem za varenje, bikarbonati i joni hlora se normalizuju i mokraća ponovo biva normalno kisela.

Ako je vaša uobičajna ishrana bogata sa namirnicama koje imaju kiselo dejstvo na organizam, pokušajte da malo promenite ishranu ka drugim namirnicama, onim koje imaju bazno dejstvo. Ishrana će vam biti uravnoteženija, a i osećaćete se bolje. Zdravlje na usta ulazi. Uvek.

5 мишљења на „Uticaj namirnica na kiselost organizma“

  1. Sjajlne informacije,pregledne.Jasne.I retko se srecu.Onih imitatorskih nepouzdanih,povrsnih…previse.Zahvalnost i veliki pozdrav.Stojan,Vlasina Stojkoviceva.

  2. Pa ne bih bas rekao da je sve tako precizno. Evo primera za umereno acidirajuce dejstvo:
    Žito: sve vrste osim prosa- i svi proizvodi od žita. Zaboravljate je ovas ima alkalno dejstvo.

    Zuti secer ste smestili u grupu sa umereno alkalnim dejstvom. Apsolutno netacno. Vi ste izgleda od onih koji veruju da je zuti secer bolji od obicnog secera a radi se zapravo samo o prljavom seceru.

    Ima jos nekih netacnosti ali ne vredi ovde ih pominjati posto se ocigledno radi o tome da je tekst pisao neko ko nije kompetentan.

Затворено за коментаре.