Скочи на садржај

Limun kao voće, začin i terapija

Limun je citrusno voće kiselog ukusa koje u ovo zimsko vreme svojom bojom budi osećanje toplote i svetlosti. Ima veliku primenu i koristi se kako u limunadama i čajevima, tako i u jelima i poslasticama. Limun ima osobinu da ističe ukus drugim namirnicama, pa se često koristi i kao začin.

limunoviSmatra se da limun potiče iz regiona Kine i Indije, a počeo se uzgajati pre oko 2500 godina. Na prostor današnje Španije su ga doneli Arapi u 11. veku koji su držali taj region Evrope. Krstaši su limun doneli iz Palestine i zaslužni su za njegovo širenje na ostatak Evrope. Kolumbo je na svom drugom putovanju preneo limun u Novi svet. Danas su najvažniji svetski proizvođači limuna Meksiko, Brazil, Argentina, SAD, Kina, Indija, Italija, Španija, Grčka, Turska i Izrael. U mediteranskim mestima gde nije bilo puno pitke vode, često su se u bunare ubacivale kriške limuna jer se smatralo da limun čisti vodu. Savremena nauka je dokazala da limun ima antibakteriološka svojstva.

Postoje dve glavne sorte limun: Eureka i Lisbon. Eureka sorta je malo izduženog oblika, ima hrapaviju, deblju koru i poneku semenku, dok je Lisbon više okrugla sorta sa manje hrapavom, tanjom korom, gotovo bez semenki. Limun nije voće koje ćete odabrati za vašu popodnevnu užinu, ali bogatstvo vitamina C mu daje prednost nad ostalim voćem, naročito u sezoni gripa. Dostupan je tokom cele godine. Ima malu energetsku vrednost, 29 kcal na 100g. Sok od limuna sadrži od 5 do 6 % limunske kiseline, što mu daje kiseo ukus, tako da je pH vrednost limuna između 2 i 3.

Kao i mnogi drugi citrusi, i limun sadrži flavonoide koji imaju antioksidativna svojstva. Naravno, limun je najpoznatiji izvor vitamina C, koji je jedan od najvažnijih antioksidanasa u prirodi. Vitamin C je primarni antioksidans rastvorljiv u vodi i bori se protiv slobodnih radikala. Limun je zbog toga dobar u terapiji reumatoidnog artritisa i osteoartritisa, kao i u prevenciji arterioskleroze i sveopšteg pojačanja imunog sistema.

Odabir i čuvanje

Kada birate limun, odaberite onaj koji je potpuno zreo, jer tada sadrži najveći sadržaj antioksidanasa. Birajte plod koji ima što koru koja nije suviše hrapava jer je tada ona tanka, a sam limun sočniji. Okruglasti plodovi su obično takvi. Izbegavajte plodove koji su imaju mekša mesta, udubljenja ili nabore  jer su to znaci da je limun natučen i prezreo, što znači da će brzo da satrune. Birajte limun koji je jednoobrazne žute boje, bez zelenih tragova, jer su ovi drugi kiseliji i nisu potpuno sazreli.

Limun će na sobnoj temperaturi ostati svež nedelju dana, pod uslovom da nije na direktnom osunčanom mestu. Ako želite da vam limun traje duže, držite ga u frižideru u donjoj pregradi, tada će trajati i do 4 nedelje.

Ako cedite limun, uvek ga cedite dok je na sobnoj temperaturi, jer će tako dati više soka. Naravno, pre sečenja ga operite. Ako vam se žuri, a držite limun u frižideru, potopite ga u posudu sa toplom vodom nekoliko minuta. Pre nego što počnete sa rezanjem limuna protrljajte da dlanom o ravnu površinu i dobićete više soka.

Limun u kuhinji

  • Za osobe koje imaju problem sa visokim krvnim pritiskom i ne smeju da koriste so, limunov sok može da bude dobra zamena.
  • Ljubiteljima ledenog čaja preporučujem da u njega stavljaju kockice leda, koji je zamrznut sa nešto soka od limuna, ali ne previše.
  • Volite avokado? Prelijte ga limunovim sokom i probajte ga jesti takvog.
  • Ako spremate ribu, u tiganj oko ribe stavite i oguljen i tanko isečen limun na kolutove. Kolutovi će omekšati i moći će da se jedu zajedno sa ribom. Poznato je da limun dobro ide uz pečenu ribu.
  • Da biste pripremili ukusan i aromatičan preliv za salatu, iscedite limunov sok i pomešajte ga sa maslinovim uljem i sveže seckanim belim lukom i biberom.
  • I za kraj još jedna zanimljiva kombinacija: skuvajte integralni pirinač sa graškom, prazilukom, semenkama bundeve (oguljene), pilećim grudima u kockicama i sokom limuna.
Autor: Jasna Anđelković
Objavljeno u časopisu “Dijeta i lepota”