Kad se gladni, to je signal vašem telu da mu je potrebno gorivo. Vaš mozak i creva rade zajedno da bi vam pružili taj osećaj. Dakle, ako ne osećate da vam je potrebna hrana, znači da vam je nešto uticalo na pad apetita. To mogu biti razne stvari, lekovi, emotivna stanja i zdravstveni problemi. Hajde da analiziramo neke od njih:

Stres
Kada ste pod stresom, vaše telo reaguje kao da je u opasnosti. Vaš mozak oslobađa hemikalije, uključujući adrenalin, koje ubrzavaju rad srca i usporavaju varenje. To može da obuzda vaš apetit. Ovo se zove odgovor “bori se ili beži” i traje samo kratko vreme. Ako ste pod stresom tokom dužeg perioda, vaše telo oslobađa hormon koji se zove kortizol i pojačava vaš osećaj gladi, posebno zbog visokokalorične hrane.
Lekovi
Mnogi lekovi mogu imati kao neželjeni efekat gubitak apetita. To su antibiotici, antimikotici i relaksanti mišića. Lekovi koji leče depresiju, migrene, visok krvni pritisak, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i Parkinsonovu bolest takođe mogu uticati da budete manje gladni. Ako niste jeli, proverite kod svog lekara da li neki od lekova koje uzimate može da izazove problem.
Prehlada ili grip
Kada ste bolesni, vaš imuni sistem se aktivira. Oslobađa hemikalije zvane citokini koji vas mogu učiniti umornim i smanjiti želju za hranom. To je način vašeg tela da vam kaže da se odmarate kako bi dobilo energiju koja mu je potrebna za borbu protiv onoga što vas čini bolesnim. Ali ako pojedete neku malu količinu hrane, recimo pileću supu to može ojačati vaš imuni sistem. Istraživanja pokazuju da ona pomaže kod upale, a može i učiniti da se osećate bolje.
Trudnoća
Trebalo bi da jedete za dvoje, ali ne želite da jedete? To je zato što se mnoge buduće mame bore protiv mučnine, posebno tokom prvog tromesečja. Iako se zove jutarnja mučnina, može se javiti u bilo koje doba dana. Namirnice koje se lako svaruju, poput krekera ili suvog tosta, mogu smiriti mučninu. Takođe, pokušajte da često jedete male obroke ili grickalice – prazan stomak može pogoršati stvari.
Trovanje hranom
Ako imate mučninu, dijareju i grčeve, možda ste se otrovali hranom. Tada virus, bakterija ili parazit inficiraju vaš stomak i creva. Kada imate ovaj problem, hrana je poslednja stvar na listi interesovanja. Kada mučnina nestane, počnite sa blagim namirnicama, kao što su banane, pirinač ili tost. I pijte puno tečnosti kako biste bili sigurni da ostanete hidrirani.
Oboljenja probavnog sistema
Kada konzumiranje hrane dovodi do mučnine, dijareje, nadimanja ili bolova u stomaku, vaš apetit može pasti. Ovo se često dešava sa stomačnim poremećajima. Jedan od najčešćih je sindrom iritabilnog creva, hronično stanje vašeg debelog creva. Kolitis i Kronova bolest su ozbiljnije bolesti koje izazivaju neke od istih simptoma. Ako imate ovakve probleme, obratite se svom lekaru.
Anemija
Ovo stanje se dešava kada vaše telo ne proizvodi dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca. Njihov zadatak je da prenose kiseonik po celom telu. Ako ih nemate dovoljno, možete se osećati umorno i slabo, i imati malo apetita. Ako imate simptome, koji takođe uključuju bol u grudima i glavobolju, vaš lekar može da vam da test krvi da vidi da li ste anemični. Ako jeste, oni mogu preporučiti suplemente gvožđa ili vitamina B12.
Rak
Nedostatak apetita je uobičajena nuspojava raka. Bolest i njeni tretmani, kao što su zračenje i hemoterapija, takođe mogu izazvati mučninu, bol ili dehidraciju. Oni čak mogu da promene način na koji hrana ima ukus ili miris. Razgovarajte sa svojim lekarom ako vam je teško da jedete dovoljno tokom obroka. Možda ćete morati da imate 6 do 8 manjih obroka dnevno.
Starenje
Čak trećina starijih ljudi ima manji apetit nego ranije. To se može dogoditi iz više razloga. Kako starite, varenje se usporava, tako da ne osećate da ste gladni. Čulo mirisa, ukusa ili vid takođe mogu oslabiti. Ovo može učiniti hranu manje privlačnom. Hormonske promene, hronična bolest i lekovi takođe mogu obuzdati vašu glad. Razgovarajte sa svojim lekarom – oni vam mogu pomoći da shvatite šta se dešava.
Dijabetes
Ako vaš dijabetes ne kontrolišete dobro, visoki nivoi šećera u krvi mogu oštetiti nerve u vašem telu. Jedan od njih može biti vagusni nerv, koji kontroliše vaše stomačne mišiće. Kada ovaj nerv ne radi kako bi trebalo, hrana se ne kreće tako brzo kroz vaš gastrointestinalni trakt. Ovo stanje koje se zove gastropareza izaziva gubitak apetita i nadimanje. Leči se promenama u vašoj ishrani, lekovima ili operacijom.
Hipotireoza
Vaši tiroidni hormoni kontrolišu kako vaše telo pretvara hranu u energiju. Kada ih ta žlezda ne proizvodi dovoljno, funkcije vašeg tela se usporavaju. Rezultat: trošite manje energije i vaša glad opada. Ali pošto ne sagorevate toliko kalorija, možda ćete se ugojiti. Vaš lekar može da testira stanje i, ako je to problem, da vam da hormon štitne žlezde da ubrza vaš metabolizam.
Migrena
Obična migrena može biti dovoljna da izgubite apetit. Ali migrena takođe može izazvati mučninu i povraćanje. I možda nećete biti gladni čak ni nakon što nestane. Pad gladi je uobičajen dan ili dva nakon migrene. Lekovi mogu pomoći u sprečavanju ili lečenju kada ih imate.
Depresija
Za neke ljude to može dovesti do žudnje i povećanja telesne težine. Za druge, to može imati suprotan efekat. Depresija pokreće vaš mozak da oslobodi više hormona koji se zove kortikotropin-oslobađajući faktor (CRF). To može rezultovati da budete manje gladni. Sa teškom depresijom, možete izgubiti interesovanje za kuvanje i jelo. Ako vaša promena apetita dolazi sa promenom raspoloženja, razgovarajte sa svojim lekarom o tome.
Potres mozga
Blagi oblik traumatske povrede mozga, može izazvati vrtoglavicu, glavobolju i mučninu. U nekim slučajevima možete izgubiti deo čula mirisa. To može učiniti hranu manje privlačnom. Ako mislite da imate potres mozga, obratite se svom lekaru. Oni to sigurno mogu saznati. Ako nije ozbiljno, možda će vam reći šta treba da uradite da biste se brže osećali bolje, na primer, da se dovoljno odmorite.