Скочи на садржај

Menja li se naša ishrana kako starimo?

Hteli mi to ili ne, svi starimo. Neopaženo, zbog svega što nam se događa, upadamo u zamku koja se zove navika i nastavljamo sa šablonskim ponašanjem i u pogledu ishrane, kao i u svemu drugom. A ishrana, ta svakodnevna navika nam može biti saveznik, ali i ljuti protivnik ukoliko ne vodimo računa.

svi starimo ...
Foto: Pexels

Obično osobe kada napune 35-40 godina počnu ozbiljnije da razmišljaju o ishrani. Dobro, nije ni to kasno, ali možete i ranije.

Kada dođemo u te neke srednje godine, poželjno je da se usredsredimo na to da ostanemo zdravi kako bi mogli da uživamo u svojim omiljenim aktivnostima do poznih godina. Uravnotežena ishrana, koja obezbeđuje sve potrebne hranljive materije za zdravlje, važan je deo zdravog načina života.

Kalorije su potrebne u manjoj količini kako starimo

Kako starimo, bazalni metabolizam usporava. To može dovesti do neželjene gojaznosti, što može povećati rizik od određenih hroničnih bolesti. Ovo smanjenje brzine metabolizma povezano je sa gubitkom mišićne mase kako starimo. Da biste umanjili ovaj efekat:

  • Povećajte fizičku aktivnost tako da sagorevate više kalorija. Tako ćete ojačati mišiće i mišićnu masu, što povećava brzinu metabolizma.
  • Poboljšajte kvalitet vaše ishrane tako što ćete u nju uključiti integralne žitarice, voće i povrće, nemasne proteine i nemasne ili nemasne mlečne proizvode.
  • Umereno uživajte u omiljenoj hrani; vežbajte kontrolu porcija i upravljajte unos kalorija.

Belančevine su veoma važne!

Proteini su neophodni za rast, popravku i održavanje tkiva. Uprkos potrebi za manje kalorija kako staremo, važno je svakodnevno jesti dovoljnu količinu proteina.

Prosečnoj odrasloj osobi treba 45 do 60 grama proteina dnevno.

Izaberite visokokvalitetnu proteinsku hranu: mahunarke, jaja, nemasni ili nemasni mlečni proizvodi, riba, živina i nemasno meso.

Ukus i miris se ublažavaju kako starimo

Proces starenja ponekad otupi čula ukusa i mirisa. Pušenje i neki lekovi takođe mogu promeniti osećaj ukusa. Da biste sačuvali ukus i miris:

  • Ostanite hidrirani
  • Oprezno koristite so, naročito ako imate hipertenziju
  • Koristite začinsko bilje i začine da biste poboljšali ukus hrane.

Jedite više nutritivno vrednih namirnica

Nema dokaza da suplementi, poput vitamina C ili E, mogu pomoći u sprečavanju hroničnih bolesti ili odložiti proces starenja. S druge strane, dokazane zdravstvene koristi nastaju ako jedete hranu bogatu antioksidantima (integralne žitarice, voće i povrće). Zato jedite:

  • Bademe
  • Papriku (posebno crvenu)
  • Borovnice
  • Tamno zeleno lisnato povrće
  • Jagode
  • Paradajz

Kalcijum i vitamin D

Većina kalcijuma u ​​našim telima nalazi se u našim kostima. Ovaj mineral je potreban za pravilnu funkciju nervnog sistema, kontrakcije mišića i zgrušavanje krvi. Adekvatan unos kalcijuma je presudan za prevenciju i lečenje osteoporoze. Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma.

Mlečna hrana je i dalje najbolji izvor kalcijuma, jer telo lako može da apsorbuje kalcijum u njima.

Vitamin D je sunčani vitamin, stvara se kada je koža izložena suncu. Sada kada kreće hladniji deo godine, poželjno je za starije osobe da uzimaju suplemente D vitamina, naročito D12 (kojeg skoro da nema u biljnoj hrani). Potrebe za vitaminom D12 osoba preko 70 godina su za oko 15% veće nego kad su bili mladi.

Ostali dijetetski suplementi

Lekari uglavnom ne preporučuju dijetetske suplemente, osim ako osoba nema nedostatak vitamina ili minerala ili problem sa nedovoljnom apsorpcijom. Sve više istraživanja pokazuje da je hrana, a ne tablete, najbolji izvor hranljivih sastojaka.

Sa vitaminima, više nije uvek i bolje. Dodatak multivitamina i minerala treba da bude sve što vam treba da nadoknadite nedostatke u vašoj ishrani.

I naravno… voda!

Tečnosti su bitne za skoro sve telesne funkcije. Osećaj žeđi opada kako starimo, što nas čini ranjivim na dehidrataciju.

Zdrave odrasle osobe treba da unose oko 1,5 do 2 litre tečnosti dnevno.

Fokusirajte se na tečnosti koje nisu diuretici, poput napitaka bez kofeina, voćnih sokova, nemasnog mleka i vode.

Hipokrat je bio u pravu kad je rekao: „Neka vam hrana bude lek“.