Скочи на садржај

Kefir: fermentisani mlečni proizvod za preporuku!

Kefir je osvežavajući probiotski napitak od fermentisanog mleka. Sadrži čitav niz probiotskih bakterija i kvasaca. Tradicionalni je napitak poreklom sa Kavkaza i jedan je od “krivaca” dugovečnosti stanovništva tog regiona.

Sadrži mnoštvo vitamina A, B1, B2, B3, B6, B9, B12, D, E, K. Od minerala sadrži kalcijum, magnezijum i fosfor. Takođe sadrži i male količine etil alkohola, proteine i polisaharide.

Kefir: jedinstven proizvod

Ovaj kremasti proizvod blago kiselog ukusa sa primesom ukusa kvasca veoma je blagotvoran napitak za zdravlje celokupnog sistema za varenje.

Starosedeoci Kavkaza ovaj drevni napitak pripremaju od posebne simbiotske tvorevine “zrna kefira” i svežeg mleka (kozije, ovčije, kravlje). Zrna kefira su skupina mikroorganizama koje zajedno deluju na korist svih njih.

Fermentacija napitka traje 24-72 sata, na temperaturi oko sobne (10 – 25 °C). Kefir može da sadrži i od 0,08- 2% etil alkohola.

Domaći protiv industrijskog

Domaći kefir je bolji od kupovnog, jer se u industriji obično imitira proces da bi se dobio približan proizvod, ali bez (ili manje) gljivica koje bi proizvodile ugljen dioksid. Razlog je prost: Manje gljivica – manja je šansa da pakovanje pukne pod pritiskom.

Ako vam je domaći kefir zanimljiv, “zrna kefira” mogu se naći na tržištu, jer ima domaćica u Srbiji koje prave svoj kefir.

zrna kefira

Lako je svarljiva hrana, brže se vari od mleka: bar 2-2,5 puta brže. Preporučuje se svim osobama, zdravim i bolesnim, naročito osobama sa ugroženim imunitetom, deci, osobama na teškim fizičkim poslovima, kao i rizičnim grupama: starim osobama, trudnicama i dojiljama.

Koliko je kefir kiseo?

Simbiotska kultura iz kefira se hrani mlečnim šećerom iz mleka (laktoza) i proizvodi mlečnu kiselinu i ugljen dioksid.

Kefir bi trebalo da je blago kiselog, prijatnog ukusa. Kiselost zavisi od odnosa mleka i kultura, a zavisi i od temperature u kojoj sečuva. Ispod 20 °C bakterije se teže razmnožavaju, pa se gljivice prevladavaju i prave više alkohola i ugljen dioksida, a manje mlečne kiseline.

Suprotno, na višoj temperaturi gljivice usporavaju delovanje, a bakterije proizvode sve više mlečne kiseline čineći ovaj napitak prekiselim i onda nije za upotrebu.

Zaključak: držite ga u frižideru i upotrebite što pre.

Lekovita svojstva

Skorašnja istraživanja iz 2012. godine potvrđuju da kefir pozitivno utiče na sistem za varenje i disajne puteve. Sprečava naseljavanje creva lošim bakterijama. Takođe značajno utiče na smanjenje zapaljenskih procesa, grčeva i ima pozitivnu ulogu kod mršavljenja.

Ono što je interesantno, kefir ima određene rezultate u borbi sa kandidom, upornom gljivicom koja može napraviti haos u organizmu. Sadrži esencijalnu aminokiselinu triptofan, koja je ima blagotvorno opuštajuće dejstvo na nervni sistem.

Kefir je blagotvoran u dijetoterapiji, jer ubrzava metabolizam. Zbog toga se često može koristiti u procesu mršavljenja, kod gojaznih osoba.

Kefir ili jogurt?

Ako bi gledali razlike između kefira i jogurta, našli bi ih dosta, ali oba su fermentisani mlečni proizvodi sa određenim sojevima dobrih bakterija. Evo nekih razlika među njima:

KEFIRJOGURT
Širok spektar prijateljskih mikroorganizama (bakterije i gljivice)Dva ili tri soja bakterija
100 milijardi dobrih bakterija + kvasci100 miliona dobrih bakterija
Varenje oko 3 sataVarenje oko 7 sati
Ne sadrži laktozuSadrži laktozu
Bakterije kefira naseljavaju crevnu floruBakterije jogurta „protrče“ kroz organizam

Zaključak priče je jasan: pijte kefir, osnažite se.

Uzdravlje!