Скочи на садржај

Šampinjoni: gljive koje volite

Šampinjoni (Аgaricus bisporus) su vrsta pečuraka, odnosno kvalitetnih jestivih gljiva. Šampinjoni se uzgajaju u više od sedamdeset zemalja sveta i najviše se i konzumiraju od svih gljiva.

Beli šampinjoni

Obično ih u prodavnici možemo naći kao bele, a ređe i kao braon šampinjone. Gotovo sve količine šampinjona koje možemo naći u u prodaji su uzgajani šampinjoni, koje prate odgovarajući sertifikati.

U Srbiji ih uzgaja veliki broj registrovanih gazdinstava koja primenjuju propisima zahtevane mere proizvodnje (uzgoja).

Braon šampinjoni

Današnja komercijalna sorta šampinjona (bele boje) je otkrivena jednog jutra 1925. godine, među redovima braon šampinjona na farmi Keistone u Pensilvaniji, SAD. Louis Ferdinand Lambert, mikrobiolog i vlasnik farme, odneo je belu gljivu u svoju laboratoriju. Naravno, ovo nije značilo kraj i za braon šampinjone, oni se i dalje uzgajaju, ali je beli šampinjon više cenjen od ova dva.

Šampinjoni- nutritivna vrednost

Energetska vrednost vrednost 100 g šampinjona je svega 22 kcal, a od nutrijenata sadrže: ugljeni hidrati 3,26 g (šećer 1.98 g, dijetalna vlakna 1 g), masti 0,34 g, belančevine 3,09 g.

Od vitamina i minerala šampinjoni sadrže vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin D, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum, cink i selen.

U šampinjonima se nalaze fotohemikalije manogalaktani, koji uz selen pozitivno utiču na rad imunog sistema pospešujući rad citokina i drugih enzima. Zbog toga, ubacite šampinjone u ishranu i na prirodan način borite se protiv gljivičnih infekcija nastalih zbog oslabljenog imuniteta.

Kandida je samo jedna od tih gljivičnih infekcija. A što je manja verovatnoća od gljivičnih oboljenja, manja je i od karcinoma. Prosto.

Pun ukus

Šampinjoni imaju specifičnan prijatan ukus i često se koriste u vreme posta. Svarljivost proteina gljiva je na visokom nivou, pa se dosta koriste i u okviru redukcionih, ali i medicinskih dijeta. Dobro se kombinuju sa mnogim namirnicama.

Šampinjone možete jesti na bezbroj načina. Mogu se naći kao bitan sastojak pizze, omleta, nekih složenih salata, posnih jela, jela sa dalekog istoka… Sve u svemu, termička obrada je neophodna, jer se tako uništava mikotoskin agaritin koji se u telu pretvara u kancerogeni hidrazin.

Gljive preostale od obroka ne treba dalje čuvati za naredni, već ih treba baciti. Podgrevanje jela sa gljivama se ne preporučuje.

Foto: Pexels

Izbor i čuvanje

Kada kupujemo sveže šampinjone u prodavnici, neko voli da bira pakovanje u kojem su manji, sitniji primerci, ali je bolje kada birate krupnije, neoštećene šampinjone, čvršće strukture. Lakše ćete ih oprati, iseći i pripremiti. Gledajte da ambalaža nije oštećena. Na ambalaži jasno treba da stoji deklaracija koja sadrži naziv proizvođača i krajnji rok upotrebe.

Na tržištu se mogu naći i marinirani šampinjoni u tegli ili kesici, celi ili seckani, ali birajte uvek one bez konzervansa, pasterizovane. Takođe, mogu se naći i sušeni šampinjoni.

Bitno pravilo kod branja samoniklih gljiva je da se mladi, nerazvijeni primerci šampinjona ne beru, jer je moguće da ih zamenite za zelenu pupavku (Amanita phalloides), koja je jedna od najotrovnijih gljiva na svetu.