Скочи на садржај

Sedenje ili stajanje uz obrok?

Brz život već decenijama menja ustaljene šablone ishrane, pa time i držanje tela prilikom obedovanja. Neko će reći da stajanje uz obrok može da vam uštedi koji minut na poslu ili da vas “razmrda” od ustaljenog sedećeg kancelarijskog posla. Sa druge strane neki nutricionisti se slažu da stajanje tokom konzumiranja hrane može biti teže za varenje i dovesti do prejedanja.

Foto : Pexels

Ovo se donekle može objasniti time da se hrana prazni iz želuca sporije kada osoba sedi ili leži, u poređenju sa stajanjem. Veruje se da gravitacija tu ima svoju ulogu.

Rađeno je više studija, ali zajednički im je faktor vreme probave koje je kod sedenja nešto duže nego kod stajanja.

Vaš položaj, dakle, može da utiče na brzinu varenja hrane. Varenje je najsporije kada ležite, a najbrže kada stojite i krećete se. Međutim, čini se da postoji mala razlika između sedenja i stajanja odmah nakon obroka.

Kalorijski gledano, stajanje u odnosu na sedenje će vas naterati da potrošite 50 kcal/h više. To i nije neka razlika u odnosu na ukupnu vrednost obroka, a stajanjem možete pojesti i više nego što želite u odnosu na sedenje.

Brzina jedenja i mršavljenje

Kada ste na redukcionoj dijeti bitno je da jedete sporije, jer se osećaj sitosti sporo razvija, pa ukoliko brzo jedete preteraćete.

Baš iz tog razloga svim pacijentima koji žele da smršaju savetujem da sedeći jedu i to polako.

Tako ćete najbolje držati pažnju i nećete preterati sa kalorijama. Kada ste jeli, ustanite, nikakva izležavanja ne dolaze u obrzir!

Suprotno ovome, svi koji žele da nabace koji kilogram, najbolje je da stoje dok jedu, jer će tako uneti nešto više hrane. Odmah nakon toga je poželjno odmoriti, sesti ili prileći malo.

Osećaj sitosti

Telo ima nekoliko različitih načina da odredite da li ste gladni ili siti.

Jedan od njih je vreme zadržavanja hrane u želucu. Što se vaš stomak više napuni i što duže ostaje pun, to ćete manje osećati glad. Zato namirnice koje se brzo vare kao što su prerađeni ugljeni hidrati, imaju tendenciju da vas ostavljaju gladnijima od onih koje se duže vare, kao što su vlakna i proteini.

Jedenje dok stojite i krećete se može dovesti do toga da osećate glad nakon obroka brže nego što bi inače osećali.

Foto: Pexels

Gorušica

Osobama sa refluksom se često savetuje da stoje uspravno i izbegavaju naslanjanje ili spuštanje dok jedu, čak i nekoliko sati nakon obroka.

To je zato što savijanje ili spuštanje povećava pritisak na želudac, što povećava verovatnoću da će hrana biti potisnuta nazad u jednjak.

Refluks se takođe češće dešava kada ima previše hrane u želucu. Uspravljanje i hodanje tokom obroka može ubrzati varenje, dodatno smanjujući verovatnoću refluksa i gorušice.

Nadimanje

U nekim slučajevima, jedenje dok stojite može da ometa pravilno varenje.

Brže varenje hrane može biti problematično jer daje kraće vreme za razmenu hranljivih materija kroz kontakt sa crevnim zidom, što otežava apsorpciju u telu. Kada su ugljeni hidrati slabo probavljeni, oni imaju tendenciju da fermentiraju u crevima, uzrokujući gasove i nadimanje.

Svako može da iskusi gasove i nadimanje od nesvarenih ugljenih hidrata. Međutim, dve grupe ljudi su naročito podložne takvim tegobama – onima koji su netolerantni na laktozu ili su osetljivi na FODMAP (fermentabilni oligo-, di-, mono-saharidi i polioli ). FODMAP su grupa namirnica koje mogu izazvati gasove.

Osobe koje brzo jedu svoj obrok ili hodaju okolo za vreme ili odmah nakon jela mogu svariti obrok i do 30% brže. Ovo može povećati verovatnoću nepotpunog varenja ugljenih hidrata, što rezultuje gasovima i nadimanjem.

Pažnja u toku jela

Obrocima u sedećem položaju promovišemo pažnju, koja treba da bude važan deo svakog obroka. Tada vam obrok daje više zadovoljstva, a manju verovatnoću prejedanja.

Neprijatelj pažnje može biti i televizor, telefon, kompjuter i sve drugo što vas ometa u obroku. Distancirajte se od svega toga.

Na kraju, teško je doneti univerzalni zaključak. Uglavnom je stajanje lošija varijanta u ishrani, ali nekada jednostavno nemamo kad sesti. Možda je suština u poslednjem pasusu, pažnji tokom obroka. Nikako ne treba da budemo samo puki žderači hrane, već treba da svesno i sa uživanjem jedemo nutritivno izbalansirane obroke. Razmislite i o tome.