Rukola (lat. Eruca sativa) u zdravoj uravnoteženoj ishrani privlači sve više pažnje poslednjih godina, sasvim zasluženo. Ova jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusnjača se iz Mediterana proširila na ceo svet, a u ishrani se koristi od davnih vremena.
Pripada istoj porodici kao i kupus, brokoli i kelj, ali sadrži manje oksalata, što je jako dobro za veću apsorpciju fitonutrijenata.
Rukola se najčešće uzgaja, mada raste i samoniklo. Njeni listovi imaju specifičan i aromatičan ukus koji pozitivno deluje na organe za varenje, ali i na jetru. Listovi imaju malu površinu u poređenju sa veličinom, liče na listove maslačka i lako ih možete pronaći u bolje snadbevenoj prodavnici.
Šta rukola sadrži i koje su njene koristi?
Rukola sadrži dosta vlakana što pozitivno utiče na zdravlje probavnog sistema. Ima dobru moć zasićenja i često se zbog toga koristi u okviru redukcionih dijeta. Dobro utiče da se povišeni nivoi holesterola i glukoze uravnoteže, a sadrži i obilje antioksidanasa.
Rukola sadrži glukozinolate koji dokazano umanjuju rizik od raznih kancera (pluća, pankreasa, dojke i prostate).
Dobar je prijatelj zdravlja jetre, pa se često koristi uz cveklu, šargarepu i drugo zeleno lisnato povrće u ishrani protiv masne jetre.
Mladi listovi rukole bogati su vitaminom C i karotenom. Takođe sadrži i značajne količine vitamina B naroćito folne kiseline, zatim pektina, kalcijuma (više od ostalog zelenog lisnatog povrća), gvožđa, fosfora, magnezijuma, bakra i kalijuma.
Zeleno kao… zdravlje
Zelenu boju duguje hlorofilu, koji ima antikancerogena svojstva, a ima i značajnu količinu vitamina K koji je bitan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Rukola je prirodno protivupalno sredstvo zahvaljujući indol 3 karbinolu i jedinjenjima itiocijanatima.
Nutritivno je najbolje rukolu jesti u svežem stanju.
Odličan je dodatatak jelima od pirinča, mesa i salatama. Posebno fino ide iz čeri paradajz, morsku so i maslinovo ulje, kao osvežavajuća salata. Posebno ukusna je i salata sa rukolom, paradajzom i tunjevinom.