Скочи на садржај

Zašto je preskakanje obroka loše?

Mnogima je preskakanje obroka sasvim realna pojava, jer su jednostavno zauzeti ili pokušavaju da smršaju. Ono o čemu ipak ne razmišljaju je da preskakanje obroka definitivno utiče na količinu hrane koju jedete u sledećem obroku. Sve ovo može da utiče na vaše opšte zdravlje.

Foto: pexels

Rađeno je mnogo istraživanja i prikupljeno je obilje podataka o preskakanju obroka. Ono što je bilo neočekivano – podaci su bili, najblaže rečeno, zbunjujući.

U nekim studijama, preskakanje obroka je rezultiralo merljivim metaboličkim koristima za određenu grupu gojaznih osoba. U studijama na životinjama, povremeno hranjenje smanjuje učestalost dijabetesa i poboljšava određene pokazatelje kardiovaskularnog zdravlja.

Ipak, nekoliko opservacijskih studija i kratkotrajnih eksperimenata kod ljudi ukazuje na povezanost između preskakanja obroka i lošeg zdravlja.

Preskakanje obroka negativno utiče na zdravlje

Jedna od novijih studija, objavljena u Američkom medicinskom časopisu “Metabolism”, razmatrala je šta se dešava kada ljudi preskaču obroke. Zaključak je bio da na kraju dana pojedu najmanje onoliko koliko bi to činili u “normalnom” danu, bez preskakanja obroka.

Foto: pexels

Druga studija koju su proveli istraživači dijabetesa u Američkom Nacionalnom institutu za starenje, uključivala je zdrave muškarce i žene normalne težine u četrdesetim godinama. Tokom dva meseca, ispitanici su jeli tri obroka dnevno. Nakon toga sledeća dva meseca oni su preskakali dva obroka, ali su pojeli isti broj kalorija u jednom večernjem obroku, između 16 i 20 časova.

Zaključak ovog istraživanja je da je preskakanje obroka tokom dana i jedenje velikog obroka uveče rezultiralo potencijalno rizičnim metaboličkim promenama. Pri tom su imali povišene nivoe glukoze i odloženi odgovor insulina – to su uslovi koji, ako se gleda dugoročno, mogu dovesti do dijabetesa.

Preskakanje obroka i studija sa astmatičarima

Ipak nije sve tako crno. Sledeća studija je otkrila da preskakanje obroka svakog drugog dana kod određenih stanja zapravo može poboljšati zdravlje pacijenta. U toj studiji, objavljenoj u časopisu “Free Radical Biology & Medicine”, odrasle gojazne osobe sa astmom parnim danima su jele normalno, a neparnim su jele oko 20% svog normalnog unosa kalorija (400 do 500 kalorija dnevno) – što je ekvivalentno jednom obroku. Čak 90% učesnika je bilo u mogućnosti da se drži plana ishrane.

Posle dva meseca primene ovog alternativnog, naizmeničnog režima ishrane, ispitanici su izgubili u proseku 8% svoje telesne težine. Takođe, njihovi simptomi povezani sa astmom su se takođe poboljšali. Imali su niži holesterol i trigliceride, smanjenje markera oksidativnog stresa i povećane nivoe antioksidansa mokraćne kiseline. Markeri upale su takođe značajno niži.

Foto: pexels

Zaključak ove studije bi mogao da bude tipa: “jedite samo jedan mali obrok svaki drugi dan i bićete zdraviji”, ali i ne mora. Možda je rezultat ove studije zbog toga što su ispitanici jednostavno smršali. Mnogo je pitanja koje su ostale bez odgovora.

Šta onda?

Ono što se definitivno može zaključiti je da preskakanje obroka kao deo kontrolisanog plana ishrane kod određenih stanja može da rezultira nižim unosom kalorija i boljim zdravljem. S druge strane, preskakanje obroka tokom dana i prejedanje u večernjem obroku sasvim sigurno dovodi do štetnih metaboličkih promena u telu.

Ja vam kao nutricionista neću dati savet da preskačete obroke, već ću vas pozvati da obroke izbalansirate prema aktivnostima i ciljevima koje želite da ostvarite.