Скочи на садржај

Smokva: ni zimi ni leti ne možeš joj odoleti!

Bilo da je sveža ili suva, smokva je odličan izvor vlakana, vitamina i minerala. Poznata je od davnina, a osim u svežem stanju može se sušiti, a od smokava se mogu praviti i slatka, džemovi…

Smokva ima jedinstven, slatki ukus i laganu, meku teksturu i sadrži sitne jestive semenke. Sveže smokve su osetljivo voće i lako su kvarljive, pa se često suše čime im se znatno povećava rok upotrebe. Inače sezona smokvi je u jeku, pa ih ako sada putujete na more lako možete naći u primorskim krajevima.

Kao suvo voće smokve možete jesti tokom cele godine. Postoji više različitih vrsta smokava, različitih boja i tekstura. Pre nego što je beli šećer osvojio planetu, smokve su često korišćene kao zaslađivači.

Smokva: nutritivne informacije

Jasno je da smokva sadrži puno šećera, minerala i vitamina. Od minerala, smokva sadrži kalijum, kalcijum, magnezijum, gvožđe i bakar i predstavlja dobar izvor antioksidativnih vitamina A, E i K koji doprinose dobrom zdravlju.

  • 100 grama suvih smokava daje približno 249 kalorija, a sadrži 3,3 g proteina, 0,9 g masti, 69 g ugljenih hidrata i 5,6 g vlakana.

  • 100 grama svežih smokava daje približno 80 kalorija, a sadrži 1,3 g proteina, 0,3 g masti, 20,3 g ugljenih hidrata i 2,2 g vlakna.

Zašto se smokva preporučuje?

Smokva pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Mnoge osobe u ishrani upotrebljavaju previše natrijuma (soli), koji se nalaze u prerađenim namirnicama. Veliki unosi natrijuma može dovesti do nedostataka kalijuma i ova neravnoteža između dva minerala može rezultovati hipertenzijom. Ishrana bogata voćem i povrćem – uključujući sveže smokve, prirodno povećava kalijum i na taj način utiče na smanjenje krvnog pritiska.

Smokva se često preporučuje kao prirodni laksativ zbog visokog sadržaja vlakana. Zbog toga smokve u ishrani koriste osobe na redukcionim dijetama. Vlaknasta hrana pored navedenog pruža i osećaj sitosti i duže smanjuje osećaj gladi. Sveže smokve sadrže i prebiotike, koji pomažu razvoj već postojećih dobrih bakterija u crevima.

Smokva sadrži i kalcijum, koji je ključan za dobro zdravlje i gustinu kostiju. Visok sadržaj kalijuma može da spreči izbacivanje kalcijuma urinom kada se u ishrani koristi slana hrana. Ovako se pomaže zadržavanje kalcijuma u ​​kostima i smanjuje rizik od osteoporoze.

Kako se smokva čuva?

Sezona svežih smokava je između leta i jeseni, sa vremenom zavisno od sorte. Plod smokve je najbolje konzumirati u roku od jednog do dva dana nakon kupovine. Prilikom izbora smokve, izaberite one plodove koji su jedri i nežni, imaju duboku boju, bez modrica. Sitne semenke smokve imaju slatki miris. Kad ih kupite i stavite u frižider, ne perite ih sve dok ne budete želeli da ih jedete. Ćuvajte ih u frižideru približno dva dana. Ako smokve još nisu zrele, držite ih na sobnoj temperaturi.

Sušene smokve mogu mnogo duže da stoje. Pri kupovini suvih smokava, proverite da nisu plesnjave i da nisu meke. Možete ih čuvati na  hladnom mestu, zaštićene od svetlosti, recimo u prohladnom špajzu ili frižideru.

Mere opreza

Smokva poput nekog lisnatog povrća (recimo spanaća i blitve), sadrži visok nivo oksalata. Takođe sadrži i dosta šećera, što znači da je kaloričnija od većine voća. Uzimanje prekomerne količine smokava može dovesti i do laksativnog efekta, pa je za preporuku da ipak nađete neku meru.