Скочи на садржај

Mikrobiom: kada bakterije rade za vaše zdravlje

Bakterije su svuda. Telo sadrži milijarde mikroorganizama, od kojih su većina deo mikrobioma creva. Mikrobiom je zajednica mikroorganizama koji žive u našim crevima i to je jedan dinamičan i složen sistem. Mikrobiom nema direktnu vezu sa našim organima dakle srcem, mozgom, bubrezima itd, ali je jednako važan za zdravlje.

Između 1% i 3% naše celokupne telesne mase čine mikrobi. Većina ovih sićušnih organizama su crevne bakterije koje su povoljne za naše zdravlje. Oni postoje zajedno sa patogenima – bakterijama koje mogu da nas razbole. Kod zdravih ljudi, korisni mikrobi u crevima obično su brojniji od patogenih.

mikrobiom creva zavisi od hrane.
Foto: Pexels / Any Lane

Mikrobi iz creva su nama potrebni isto kao što smo mi njima potrebni. Mi im dajemo hranu i mesto za život. Mikrobi creva vam vraćaju tako što vrše fermentaciju ili razbijanje vlakana koja bez njih ne možemo svariti. Ovaj proces proizvodi vitamine, sprečava infekciju, smanjuje upalu i štiti sluznicu creva, između ostalih prednosti.

Prednosti po zdavlje

Raznovrsnost korisnih crevnih mikroba promoviše zdravlje i pomaže u prevenciji disbioze, neravnoteže povezane sa zdravstvenim stanjima uključujući prekomernu težinu, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2, inflamatornu bolest creva i sindrom iritabilnog (nadraženog) creva.

Istraživanja pokazuju da crevne bakterije igraju ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Neki korisni mikrobi, probiotici, mogu malo sniziti krvni pritisak. Mikrobi creva takođe pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi i upale, koje su oboje povezane sa kardiovaskularnim oboljenjima.

Šta je hrana za mikrobiom?

Konzumiranje raznovrsne biljne hrane koja obezbeđuje vlakna, koja se takođe nazivaju fermentabilni ugljeni hidrati, najbolji je način da podržite mikrobiom creva. Istraživanja pokazuju da raznovrsna hrana biljnog porekla dovodi do raznovrsnijih bakterija u crevima. Ako je dnevno unosite 2000 kalorija, onda je potrebna količina vlakana 28-30 g.

Određene vrste vlakana koje se nazivaju prebiotici su posebno korisne za crevne mikrobe. Možete ih pronaći u biljnoj hrani, a u prvom redu to su: bademi, kikiriki, orasi, artičoke, paradajz, banane, špargle, bobičasto voće, beli luk, luk, cikorija, mahunarke, ovas, ječam, soja i integralne žitarice. Prebiotici se, takođe, dodaju u fermentisane mlečne napitke – kefir i jogurt, a dostupni su i kao dijetetski suplementi.

Mikrobiom i zdravlje creva

Hrana bogata probioticima je takođe dobra za creva. Oni snabdevaju žive mikrobe (obično bakterije) koji imaju zdravstvene koristi – pod uslovom da ih imate dovoljno. Jogurt sa živim aktivnim kulturama je probiotička hrana. Probiotici su takođe dostupni kao dijetetski suplementi. Konzumirajte adekvatne količine probiotičke hrane ili suplemenata redovno za najbolje rezultate.

Iako hrana najviše doprinosi sastavu i funkciji vašeg crevnog mikrobioma, određeni lekovi, posebno antibiotici, takođe igraju ulogu. Antibiotici deluju protivmikrobno, dakle uništavaju bakterije, bez obzira da li su patogene ili dobre. Preporuka je da u slučaju uzimanja antibiotika u svrhu terapije uzimate i probiotske suplemente kako bi nadoknadili one dobre bakterije koje antibiotici unište. Ali o tome svakako razgovarajte sa svojim lekarom prilikom određivanja terapije.