U hladnim zimskim danima u nedostatku svežeg, često jedemo suvo voće, a jedno od njih je i brusnica. Brusnica se kod nas često nalazi ušećerena, odnosno kandirana, ali i u oblika sirupa ili soka. U svežem obliku je slabo zastupljena možda i zbog svog slatko-kiselog ukusa koji pomalo “vuče” i na gorko. Ovo voće ne sadrži holesterol a veoma je oskudno i natrijumom. Umesto toga, brusnica obiluje vitaminom C, flavonoidima i polifenoloidnim jedinjenjima koje pozitivno utiču na zdravlje.
Brusnica se najviše komercijalno proizvodi na severoistoku SAD-a i Kanade, severnoj Aziji, severnoj i istočnoj Evropi, pa i u Srbiji.
Nutritivno gledano, sveža brusnica daje 46 kcal/100 g, a po sastavu: 87% voda , 12% ugljeni hidrati, i ostatak (1%) belančevine i masti. Od minerala najzastupljeniji je kalijum, fosfor, kalcijum, mangan, a ima i gvožđa i sasvim malo natrijuma.
Ako je reč o antioksidansima (antocijanini, kvercetol, selen, vitamini A, C, E … ), brusnica se nalazi u samom vrhu pa se ovo voće svakako preporučuje u ishrani. Antioksidansi su, da se podsetimo, supstance koje čuvaju ćelije od oksidativnog stresa i pogubnog uticaja slobodnih radikala, koji u organizmu nastaju usled različitih spoljašnjih uticaja. Ovi slobodni radikali povećavaju šanse za nastajanje bolesti srca, tumora i mnogih drugih oboljenja. Neuporedivo je bolje unositi antioksidanse iz prirodnih izvora nego iz suplemenata.
Brusnica je za srce i krvne sudove blagotvorna zbog smanjivanja rizika za dobijanje ovih bolesti, u prvom redu snižavanjem povišenih vrdnosti LDL holesterola (loš holesterol) i triglicerida u krvi i povećavanje nivoa HDL holesterola (dobar holesterol).
Anticijanini iz brusnice (koje daju ovom voću jarko crvenu boju) utiču na sprečavanje oksidativnog oštećenja kod endotelnih ćelija. Zdravstveni efekti konzumiranja brusnice se ne završavaju ovim, naime, zbog niskog sadržaja natrijuma (a nešto većeg kalijuma), brusnica deluje na snižavanje krvnog pritiska. Mnogi ljudi znaju da brusnice pomažu u održavanju zdravlja urinarnog trakta. Istraživanja za sada pokazuju samo kako sok od brusnice podstiče lečenje urinarnog trakta i zašto su brusnice jedini plodovi sa ovom koristi.
Konzumiranje brusnica je blagotvorno i kod urinarnih infekcija. Zbog kiselosti ovog voća se smatralo da povećavanje pH urina ubija bakterije (u prvom redu na Ešerihiju koli), ali mehanizam delovanja je sasvim drugačiji. Naime i za ovu ulogu su zaslužni antioksidansi, prvenstveno proantocijanidi, koji sprečavaju prijanjanje bakterija (izazivača infekcije) uz zid bešike, pa se one izlučuju urinom. Iz istog razloga brusnica se može konzumirati i kod čira na želucu.
Slične antioksidanse sadrže i jabuke, zeleni čaj i grožđe, ali brusnica je jedinstvena po svom delovanju kod urinarnih infekcija.