Скочи на садржај

Ugljeni hidrati: gde ih ima najmanje?

Ugljeni hidrati su osnovni izvor ćelijske energije. Ako preterujemo u njihovom unosu, ne stignemo da ih potrošimo, pa se negde u telu na posredan način moraju deponovati. To su one masne naslage koje vam kvare figuru. I ne samo to.

Ugljeni hidrati, pre svega prosti šećeri, su u većoj meri razlog velikog skoka obolelih od dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. Ukoliko ste zdravi, ovo ne znači da ih sada morate izbaciti iz ishrane.

ugljeni hidrati
Foto: Pexels

Određene bolesti poput dijabetesa, trudničkog dijabetesa, insulinske rezistencije svakako ograničavaju upotrebu ugljenih hidrata. Postoji više programa ishrane o kojima sam i ranije pisala, a koji predviđaju smanjenje ukupnog unosa ugljenih hidrata, od Atkins plana, LCHF, keto dijete itd.

Ugljni hidrati – minimum

Verovatno se pitate u kojim namirnicama ima najmanje ugljenih hidrata. Evo liste koliko namirnice imaju ugljenih hidrata na 100 g ili 100 ml.

  • meso: svinjetina, piletina, ćuretina, junetina, jagnjetina, zečetina… (0 g)
  • svinjska i pileća jetra (1 g)
  • riba: šaran, tuna, losos, pastrmka, bakalar, skuša, brancin,… (0 g)
  • svinjska mast (0 g)
  • maslinovo i svako drugo ulje (0 g)
  • maslac (1 g),
  • jaja (2 g)
  • sirevi (2-5 g)
  • mleko (5 g)
  • jogurt (5 g)
  • brazilski orah (4 g),
  • kikiriki (7 g)
  • lešnik (7 g),
  • orah (7 g)
  • badem (10 g),
  • spanać (1 g),
  • kelj (4 g)
  • kupus (3 g)
  • karfiol (3 g),
  • blitva (3 g)
  • brokoli (4 g),
  • boranija (5 g)
  • patlidžan (6 g),
  • paprika (6 g),
  • krastavac (4 g).
  • zelena salata (2 g)
  • tikvica (3 g),
  • šampinjoni (3 g)
  • špargla (2 g),
  • paradajz (4 g),
  • rotkvice (4 g)
  • avokado (1 g),
  • limun (2 g)
  • malina (4 g)
  • jagoda (5 g)
  • kupina (5 g)
  • lubenica (6 g)

Kada planirate određeni program ishrane, bilo bi dobro da (ako ste zdravi) ipak ne izbegavate ugljene hidrate u potpunosti, jer izbacivanje cele grupe namirnica ne može biti dobro na duže staze.

Svaka nagla promena, poput izbacivanja ugljenih hidrata šokiraće organizam, pa možete osetiti simptome poput glavobolje, vrtoglavice, umora, malaksalosti, iscrpljenosti. To je zato što organizam traži način da nadoknadi manjak energije iz ugljenih hidrata koristeći masti i proteina za energiju. Ovaj proces može imati negativne posledice na bubrege i jetru.

Korišćenjem mesa i masnoća biljnog i životinjskog porekla umesto ugljenih hidrata povećavate nivo holesterola i triglicerida u organizmu.