Kivi: voće poput ptice
Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je voće u čijem ukusu uživamo najviše zimi, iako je dostupno tokom cele godine. Uzgaja se širom sveta, a potekao je iz Kine, gde se smatra nacionalnim voćem. Otprilike, kao šljiva kod nas. Danas je kivi komercijalno uzgaja širom sveta, a najveći izvoznici kivija su Italija, Novi Zeland, Čile, Grčka i Francuska. Izvan Kine, ovo slatko voće se prvi put počelo uzgajati na Novom Zelandu, ali pod drugim imenom, jer je kineski naziv “jang-tao” bio potpuno neprikladan. Kivi je tako dobio naziv kako ga svi znaju, prema ptici koja je zaštitni znak Novog Zelanda, jer je ovo voće malo, čupavo i braon boje poput ptice kivi.
Postoji više sorti kivija, oko 60, različitih vrsta teksture, ukusa, boje i sočnosti. Kivi je odličan izvor enzima aktinidina koji služi za razgradnju belančevina, pa ga je najbolje služiti kao užinu. Zbog istog enzima, kivi nije prigodan za pripremu napitaka sa mlekom i jogurtom koji se ne služe odmah po pripremi. Iz tog razloga u trgovinama nećete naći voćni jogurt sa kivijem, pa ako volite ovo voće, pripremite svoj voćni jogurt i odmah ga konzumirajte.
Sastav
Kivi je voće koje daje 40-61 kcal/ 100 g energije (u zavisnosti od sorte), a njegov sastav je sledeći: Ugljenih hidrata ima 14%, šećera 9%, vlakana 3%, masti, 0,5%, belančevina 1,15% a sadrži i vitamine B1, B2, B3, B6, B8, C, E, K, i minerale kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum i cink. Zbog velikog sadržaja vitamina C, volimo ga naročito u zimskim mesecima, kada nas zajedno sa citrusnim voćem štiti od prehlada i gripa. Čuvati ga možete u činiji na stolu ili u frižideru, gde može da se očuva i do 2 nedelje.
Mala crna zrnca – semenke kivija sadrže u proseku, 62% alfa-linoleinske kiseline, a to je omega-3 masna kiselina. Zbog umerenog sadržaja vlakana, dobar je i kao blago laksativno sredstvo. Pored toga, kivi sadrži karotenoide, kao što je provitamin A, beta karoten, lutein i zeaksantin. Sadržaj vitamina E sa gore pomenutim karakteristikama čini ovo voće vrednom namirnicom koja ima ulogu na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Studija rađena u Norveškoj pokazuje da konzumiranje 2-3 ploda dnevno na mesečnom nivou značajno smanjuje agregaciju trombocita i nivoa triglicerida u krvi, što opet smanjuje verovatnoću od začepljenja krvnih sudova.
Alergija na kivi
Alergija na kivi se može javiti kod osoba koje su već alergične na lateks, banane, papaju ili ananas. Kivi sadrži kristale kalcijum oksalata, a reakcija na ovu hemikaliju mogu biti grebanje u grlu i oticanje grla, usana i lica, osip, povraćanje i bol u stomaku, gorušica. Najčešće se ovako burne reakcije ne dešavaju, već samo blage, poput osećanja golicanja i bola u ustima i šištanja. Pošto su mala deca najosetljivija na alergije, kivi možete postepeno da uvodite u ishranu dece tek kada uvedete sve ostalo voće.