Скочи на садржај

Alergija na hranu

hrana4Alergija na hranu je preosetljivost organizma prema nekim sastojcima hrane.

Postoje dva tipa preosetljivosti:

  1. Ciklična preosetljivost, pri kojoj je stepen alergičnosti zavisan od učestalosti upotrebe alergogene hrane, tj.u ovom slučaju preosetljivost organizma je utoliko veca, ukoliko se alergogena hrana uzima češće, i obratno.
  2. Stalna preosetljivost, kada je alergičnost stalnog karaktera, tj. postoji u svakom trenutku, nezavisno od toga koliko je vremena prošlo od poslednjeg uzimanja alergogene hrane.

Kada je reč o prvom tipu preosetljivosti, alergičnost se može vremenom izgubiti, ako se alergogena hrana ne uzima, ali ako je posredi drugi tip, to se retko dešava. Da li će se alergija na hranu javiti i u kakvom obliku, zavisi od naslednih činilaca, dobu, polu i vrsti namirnica. Nasleđe ima vađnu ulogu, jer je utvrdjeno da 65% dece postaje alergično, ako su oba roditelja alergični, a 35% ako je samo jedan. Dob i pol imaju manji značaj, tako da je alergija na hranu podjednaka česta i u dece i u odraslih, i to u osoba oba pola u istoj meri izražena. Alergija na hranu u dece se lake otkriva i veća joj se pažnja poklanja, pa se dobija utisak, da je pojava u njih češća nego u odraslih.

Svaka namirnica pod određenim uslovima može delovati ko alergen, ali izvesne namirnice su mnogo češci uzrok alergije. Zrnasta hrana, brašno, mleko i jaja. Pored tih, namirnica značajnu ulogu u izazivanju alergije imaju i krompir, pomorandža, meso, paradajz, kafa, salata, riba, čokolada, jagode i maline. Praktično, nema nijedne namirnice koja ne može izazvati alergiju. Jedna ista namirnica može delovati alergogeno, bilo da je termički obrađena, bilo da je sušena, bilo da je sirova, ili, pak, u jednom stanju može biti alergogena dok u drugom ne mora.

Na primer: Kuvana riba i kuvani kupus češće dovode do alergije nego ako su pripremljeni na drugi način,ili suvo grožđe češće izaziva alergiju nego sveže grožđe. Količina alergogene hrane, kao i brzina unošenja hrane, utiču na pojavu i težinu alergije. Ako se alergogena hrana brzo pojede u toku 5 minuta, alergijske promene su teže, nego ako se ista hrana polako pojede, u toku 45 minuta.

Znači, alergije mogu se javiti posle 10-30 minuta ili 3-4 časa od uzimanja hrane- tzv.rana reakcija organizma, ili posle 5 časova do 5 dana- tzv.kasna reakcija organizma.

Svaka alergija na hranu praćena je povećanjem sadržaja histamina u organizmu. Najbolja zaštita je ne upotrebljavati namirnicu na koju je organizam preosetljiv. Medjutim, kada je reč o namirnici koja je neophodna za normalan razvoj organizma a koja se ne može bez štete po organizam zameniti ni jednom drugom, neophodno je pre nego se zabrani upotreba te namirnice, dobro proceniti i eventualnu štetu i eventualnu korist.