Скочи на садржај

Kako da se zdravo hranimo sa polupraznim novčanikom?

Kao što kaže jedna reklama “život čine male stvari”. To su stvari ali i postupci bez kojih bi nam život bio dosadna i depresivna kazna umesto radosti, sreće, ljubavi i zdravlja. Za nas koji živimo u Srbiji s početka 21. veka, život definitivno nije idealan, postoji mnogo prepreka koje nas sprečavaju da se u potpunosti ostvarimo. Nezaposlenost je ogromna, novčanici su nam tanji nego ikada, a po količini antidepresiva koje lekari propisuju, kao nacija- nezvanični smo rekorderi. Odričemo se svega, osim hrane, ali i tu se dovijamo kako bi uštedeli koji dinar. Neki od vas su me s pravom pitali “kako da se zdravo hranimo kada su nam primanja mizerna“?

Nemojte misliti da ovo o čemu pišem nisam iskusila na sopstvenoj koži. Teško je kada nemate posao da razmišljate o bilo čemu drugom, osim da preživite. A tada i ne razmišljate o zdravoj hrani, već samo o hrani. O ekonomskom aspektu u ishrani sam oduvek vodila računa, kako za sebe, tako i za druge, pa u dijetama ne propisujem skupe i egzotične namirnice, već se vodim osećanjem da je moguće zdravo se hraniti bez udara na kućni budžet. Naprotiv. Šta želim da kažem?

Voće i povrće

Da bi neka lokalna namirnica, na primer jabuka, stigla od voćnjaka do trpeze treba da pređe put od recimo 80-100 km. Troškovi transporta ovde nisu preterano visoki, pa cena jabuka, uzimajući u obzir uslove gajenja i potražnju nije velika. Isto važi za razno drugo domaće voće i povrće, meso,… manje više – za sve. Kod citrusnog voća pomorandže su jeftiniji, a jednako zdrav izvor vitamina i minerala u odnosu na recimo pomelo. Isto tako zašto da jedete skupu limetu, kad možete jeftiniji limun? Ne treba vam ni papaja, avokado ili mango. Šta fali domaćem voću: šljivama, kajsijama, breskvama, jabukama, grožđu? Na rafovima često nalazimo i druge uvozne namirnice na primer žute, crvene i zelene paprike koje su mnogostruko skuplje od domaćih, a nutritivno ništa nisu bolje. Naprotiv. Uopšte uzev, povrće i voće su najjeftinije namirnice, a nutritivno najvrednije. Jedite ih što više. Salate su uvek “in” i zdrave su.

Povrće je u osnovi svake zdrave dijete. Zamrznuto povrće je dostupno tokom cele godine, a sveže povrće i voće ne kupujte “kad mu vreme nije” jer mu je cena visoka, a kvalitet ne tako dobar. Šta će vam paradajz bez onog sočnog ukusa iz Argentine ili Izraela, a kruške iz Kine? Uvek pratite sezonu. Od zamrznutog povrća možete potražiti trgovačke brendove koji su jeftiniji od recimo Frikomovih. Domaće voće i povrće potražite na pijacama, ponekada su i znatno jeftiniji od onih u hipermarketima, jer pored nakupaca, na tezgama postoje i oni pravi proizvođači, na koje su neki od vas očigledno već zaboravili.

Hleb i žitarice

Kada su pekarski proizvodi u pitanju, jasno je da pekarima najviše dobiti donose peciva, a ne hleb. A ujedno ona su i najmanje zdrava. Mnogi naivno misle da će smršati ako samo izbace hleb, jer navodno hleb goji. Hleb i ostale proizvode treba da izbace iz ishrane samo osobe netolerantne na gluten. Svi ostali mogu da ga jedu. Postoje mnoge vrste hleba, a običan crni ili polubeli hleb u najvećem broju slučajeva je upravo ono što vam je dovoljno. Spisak aditiva kod oplemenjenih vrsta hleba je dugačak, što ih ne kvalifikuje zdravom hranom, a cena im je neopravdano visoka. Kornfleks i razne pahuljice (pšenične, ovsane, ražane, pirinčane) su jeftine, a zasitne, uz mleko i jogurt koji takođe nisu skupi, idu idealno. Poenta je – batalite razna nezdrava peciva, uzmite integralne stvari, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima.

Ulja i masti

Ako niste primetili u vašoj najbližoj prodavnici, obična svinjska mast košta oko 250 din/kg. Suncokretovo ulje je skoro duplo jeftinije, a maslinovo duplo ili troduplo skuplje od masti. Na suncokretovom ulju možete pržiti, a kupite malu flašicu maslinovog, kojim prelivajte salate. Ulje komine masline je jeftinije od ekstra devičanskog ulja. Postoje i mešana ulja – suncokretovo i maslinovo, sa nižom cenom. Evo još kako da smanjite izdatke: ne pržite u dubokoj masnoći i uštedećete na ulju, a imaćete i zdraviju ishranu. Margarini nisu zdrava hrana, iako su jeftini, pa ako baš volite nešto da namažete na hleb, možete sami napraviti domaći puter od kikirikija (kikiriki je jeftin) ili kupiti industijski kikiriki puter (recimo Swisslion). Alternativa je još jeftinija, otvorite teglicu ajvara.

Mleko i mlečne prerađevine

Kačkavalje, sireve za mazanje,i razne fensi kremaste premaze –  zaboravite, niti su zdravi, niti su jeftini. Zamenite ih mladim sirom, koji je jeftiniji i jogurtom od obranog mleka (imate i jeftinije trgovačke brendove – premia, baš baš, dobro, K plus, itd). Kada kupujete, birajte veća pakovanja, litar ili litar ipo jogurta je uvek jeftiniji od pola litra ili četvrt litra. Isto važi i za obično mleko, zašto da plaćate skupu ambalažu?

Volite čokoladno mleko? Uštedite tako što ćete ga napravite sami od obranog mleka, dakle, dodajte kakao i po potrebi zasladite recimo fruktozom ili medom. Volite voćni jogurt? Isecite recimo svežu mandarinu ili neko smrznuto voće u običan jogurt i proći ćete jeftinije, a zdravije. Tu nema aditiva koji su u industrijskom voćnom jogurtu itekako prisutni. Obična kisela pavlaka (12%) je jeftinija od majoneza, a zdravija je.

Meso i riba

Kada je meso u pitanju, znamo da je u poslednje vreme sve suplje i skuplje. Ponuda prerađevina je sve veća, ali im je kvalitet sve lošiji, jer proizvođači teže niskoj ceni da im nebi opala potrošnja. Ne upadajte u zamku, ti proizvodi nikako ne spadaju u zdravu hranu. Bolje je da kupite sveže meso i pripremite ga u okviru nekog zdravog jela, nego da kupite neku prerađevinu ili gotovo mesno jelo. Isto tako, bolje je kupiti manju količinu kvalitetnijeg mesa nego obrnuto. Belančevine iz mesa možete delimično zameniti i belančevinama biljnog porekla (na primer pasulj ili sočivo). Mesne konzerve, viršle i paštete koje obično jedete za doručak ili večeru zamenite isto tako brzim jelima poput omleta  sa sirom i nekim povrćem ili kornfleksom sa jogurtom ili pak ovsenim pahuljicama sa voćnim sokom ili limunadom.

Meso možete zameniti ribom, ona je u vreme izvan velikih postova jeftinija od svakog drugog mesa, a da je zdravija – sigurno jeste. Ako će je jesti za vreme posta, kupite je ranije i stavite u zamrzivač, a ako je bila sveža, prethodno je izrežite. Ako volite ribu, probajte haringu, ona je trenutno najjeftinija riba, a veoma zdrava, u rangu sa lososom, koji je jako skup. Haringu možete pripremiti u tiganju ako je razrežete po sredini duž kičme, tada će koščice biti hrskave i moći će da se jedu. Ako volite masniju ribu, probajte soma koji je jeftiniji od šarana.

Da zalijemo…

Bez alkohola, naravno. Kole i sva gazirana pića su skupa i nezdrava, a ako ne možete bez mehurića, pređite na gaziranu mineralnu vodu. Voćni sokovi su takođe skupi, a u sučaju voćnih nektara i puni šećera. Ako imate sokovnik, rešili ste problem, to je istinski 100% voćni sok, koji možete malo i razblažiti običnom vodom ukoliko je jak. Kilogram ili možda malo više svežih jabuka je jeftiniji od ekvivalentnog voćnog soka 100% jabuka, što je i logično, ipak i proizvođač sokova mora da zaradi. Možda i ne znate da se vitamini razgrađuju već u toku procesa proizvodnje soka. Znači dok sok dođe u vašu prodavnicu, on je već izgubio dosta na nutritivnoj vrednosti. Bez vode se ne može, ali ne kupujte flaširanu vodu, jer je ona iz vodovoda hemijsko-bakteriološki sasvim dobra i ispravna za piće.

Kako još da uštedimo?

Uštedeti se može i odricanjem od rđavih navika: smanjite konzumiranje kafe i alkohola, izbacite duvan, čipsove, razne grickalice i slatkiše i smanjite preterivanje u izlascima i izbacite ostale poroke. Manje se vozite automobilom a više prevozom i šetajte, rekreirajte se. Tada vam drugi stimulansi neće ni trebati. Učinićete svoj život zdravijim i potpunijim. Istina je da je sve ovo lakše reći nego učiniti, ali ako čvrsto odlučite i imate podršku porodice i prijatelja, sve je moguće učiniti.

Mislite da je zdrava ishrana skuplja od nezdrave? Pogađajte ponovo. Verujte da niste ni svesni koliko dnevno potrošite na razne gluposti i “zanimacije” umesto da napravite prekid sa nezdravim i skupim životnim stilom i počnete zdravije da se hranite. Uostalom, napravite mali eksperiment i zapišite šta vam od tih raznih sitnica koje ste pojeli ili popili danas ili juče uopšte nije trebalo i stavite cenu pored toga. Iznenađeni? Sada pogledajte i stavite na papir koliko će vas koštati da zdravije živite. Potrošićete manje novca. Zdrava hrana nije skupa hrana. Ona je samo oslobođena od gluposti i reklama kojima nas zavode proizvođači želeći da nam prodaju ono što nam ne treba. Svi smo mi potrošači, ali pre svega smo ljudi. Budimo pametni. Ja sam tu da vam pomognem.