Скочи на садржај

proso1Ako ste mislili da je proso samo zrnevlje za ptice, razmislite još jednom. Proso sjajno ide uz mnoga jela, a možete ga naći u najbližoj prodavnici zdrave hrane. Proso je sitno okruglasto zrnevlje i obično je bele, žute ili sive boje. Dobar je izvor magnezijuma, za koji se zna da smanjuje tegobe kod migrene i astme, snižava krvni pritisak i  holesterol. Pored toga, sadrži i fosfor koji je nephodan kostima, ćelijama u organizmu i raznim procesima metabolizma.

Proso je veoma stara namirnica i verovatno prva žitarica koja je korišćena u ishrani. Pominje se i u Bibliji, a u to vreme se često koristilo za pravljenje hleba. Proso je ponikao u Severnoj Africi, Etiopiji, gde se uzgaja još od preistorijskog perioda. I dana danas mnoge afričke države uzgajaju proso, pogotovo Nigerija, a veliki proizvođači su Indija i Kina. Danas je proso zaslužno za ishranu oko trećine stanovništva planete.

Proso ima veoma teško svarljivu ljusku, pa da bi se moglo koristiti u ishrani ljudi, proso se treba oljuštiti. Ovaj proces ne uništava nutritivna svojstva prosa. Proso ima neverovatno brz rast i od sadnje do žetve dovoljno je čekati 65 dana. Proso može rasti u veoma sušnim uslovima. U sirovom stanju proso ima 378 kcal/100g.

Proso je veoma hranjiv i kao heljda veoma lako se vari. Smatra se da je jedna od najmanje alergenih namirnica. Sastav prosa je sledeći: gotovo 15% su belančevine, a pored njih tu su i značajne količine vlakana, kompleksa B vitamina, esencijalnih aminokiselina, lecitina i vitamina E. Posebno je važno bogatstvo minerala u prosu: Magnezijum, gvožđe, mangan, fosfor i kalijum.

Ishrana bogata prosom i drugim namirnicama koje sadrže nerastvorljiva vlakna sprečava nastanak kamena u žuči. Ova vlakna su česta i nalaze se u žitaricama i koži mnogih namirnica: paradajza, krastavca, jabuke, kruške i leguminoza. Vlakna su zaslužna i za zaštitu organizma od raka, posebno raka dojke. Ženama posle menopauze proso smanjuje rizik od nastanka arterioskleroze i visokog krvnog pritiska.

Mnoge studije su rađene u kojima se objašnjava korist konzumiranja integralnih žitarica, poput prosa, i uticaja na očuvanje zdravlja. To se odnosi na smanjenje rizika od arterioskleroze, šloga, dijabetesa, gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti itd. Osobama koje imaju celijakliju, radovaće činjenica da proso ne sadrži gluten.

Bаš kаo sа bilo kojom drugom hrаnom dа možete dа kupite u rinfuzi, proso kupujte samo ako je svež. Ako se vodi računa o čuvanju, proso može da se održi i do dve godine. Najbolje je da ga čuvate u teglama na suvom i hladnom mestu. Brašno od prosa ne može toliko da se održi kao zrno, pa je najbolje ga što pre upotrebljavati.

Pre kuvanja prosa, dobro ga operite i uklonite otpatke. Posle ispiranja, prava mera je 2 ipo dela vode na jedan deo prosa. Kuvajte dok ne proključa, potom smanjite temperaturu, poklopite i kuvajte 25 minuta. Tekstura prosa će podsećati na kuvan pirinač. Ako želite da bude kremastiji, promešajte ga s vremena na vreme i dodajte vode po potrebi. Proso može da ima i lepši ukus ako se pre kuvanja proprži u tiganju dok ne dobije zlatnožutu boju.

Proso možete jesti kuvan uz dodatak vašeg omiljenog voća i badema ili lešnika. Brašno od prosa možete mešati sa drugim žitaricama u pripremi hleba i peciva. Proso možete koristiti i za čorbe, kolače, pilav i nadeve. Možete ga jesti i kao grickalice ako ga propržite.

Autor: Jasna Anđelković
Objavljeno u časopisu “Dijeta i lepota”

1 мишљење на „Proso“

Затворено за коментаре.