Kalendarski gledano, leto je sve bliže, a njegov sinonim je, svakako, breskva. Iako se može naći već u proleće, sezona ide do kraja leta. Ovaj sočni plod drveta Prunus persica je okruglog oblika, crvenkasto-žute boje, a na površina joj je pokrivena dlačicama. Postoji više sorti breskvi, a obično se dele na kalanke (s lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (breskve bez dlačica). Bilo koju da preferirate, njihov ukus vas neće ostaviti ravnodušnim.
Breskve su niskokalorične, jer u 100 grama sadrže samo 40 kcal. Obično sadrže 87-90% vode, 11 % ugljenih hidrata, dok su oskudne mastima i proteinima. Od vitamina breskva sadrži najviše beta-karotena i vitamina C. Beta-karoten je crveno-narandžasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i kao provitamin A, iz kojeg se metabolizmom dobija vitamina A. Ukoliko ga u organizmu ima dovoljno, deluje kao antioksidans. Od minerala u breskvi ima najviše kalijuma, fosfora, magnezijuma i kalcijuma. Breskva je retko voće koje sadrži selen. Nektarina, za razliku od drugih sorti breskve, ima manje vitamina C, ali više beta-karotena i veću kalorijsku vrednost.
Lekovitost
Breskve su veoma osvežavajuće zbog velikog procenata vode, a imajući u obzir i njihovu malu energetsku vrednost, idealne su za razne dijete. Breskva ima diuretsku ulogu, pročišćava organizam i pospešuje probavni sistem.
Antioksidansi kojima je breskva bogata, u obliku beta-karotena, vitamina C i E, drugih karotenoida i ostalih fitohemikalija, utiču na sprečavanje dejstva slobodnih radikala, koji su nestabilni molekuli koji nastaju kao nusproizvod ćelijske oksidacije. Konzumiranjem breskvi i drugog voća bogatog antioksidansima sprečićete hronična oboljenja koja nastaju usled dejstva slobodnih radikala.
Kupovina i čuvanje
Breskve mogu sazresti i nakon branja, ali zato se u njihovom soku tokom zrenja neće povećati količina šećera. Kako bi vam ubrani plodovi breskve dozreli kod kuće, umotajte ih u papirne salvete ili stavite u papirnu kesu. Ovako će breskve zadržati vlagu. Breskve možete čuvati u frižideru 1–2 nedelje.
Ukoliko kupujete zrele breskve i želite odmah da ih jedete, birajte malo mekše plodove, lepe zlatno-žuto-crvene boje. Zrele breskve brzo se kvare pa ih čuvajte u frižideru i potrošite u roku od dva dana. Pre jela ih ipak držite neko vreme na sobnoj temperaturi.
Priprema jela s breskvama
Breskve najbolje prijaju u svežem stanju, one se takođe mogu kuvati, konzervisati, sušiti, pariti ili peći. Sveža, kuvana ili pečena breskva može se koristiti u voćnim salatama i salatama od povrća. U nekim svetskim kuhinjama breskva može zameniti mango, naročito u jelima od rakova. Kuvanjem možete dobiti vrlo ukusan kompot izvrstan kompot, džem, žele, sos ili liker.
Kad su poslastice u pitanju, sveža breskva, kompot ili džem od breskve koriste se za prelive i ukrašavanje kolača i sladoleda. U kombinaciji s alkoholom mogu se flambirati ili biti deo koktela.