Kikiriki (Arachis hypogaea) je vrsta leguminoze koja se počela uzgajati u Peruu, Južna Amerika, odakle u post-Kolumbijsko vreme prelazi u Evropu i širi se dalje po svetu. Latinsko ime kikirikija ga jasno opisuje jer Hypogaea znači “ispod zemlje”, jer se plod razvija pod zemljom, u mahuni koja obično sadrži dve semenke (najviše 4). Postoji više sorti kikirikija od kojih su najpopularnije Runner, Virginia, Valencija i druge.
Najveći svetski proizvođač kikirikija je danas Kina sa 45% svetske proizvodnje gde suga prvi put doneli Portugalci u 17. veku, a potom drugu vrstu i Američki misionari u 19. veku. Kikiriki je često zastupljen u kineskoj kuhinji. Drugi značajni proizvođači su Indija sa 18.2% i Sjedinjene Američke Države sa 6.8% udela. Najveći svetski uvoznici su EU, Kanada i Japan sa 78% svetskog uvoza. Najveći izvoznici nisu Kina i Indija, koji ga uglavnom koriste za podmirivanje domaće tražnje, već SAD, Argentina, Sudan, Senegal i Brazil koji čine 71% svetske trgovine kikirikijem.
Upotreba
Kikiriki se može jesti sirov, pečen, pržen, može se kuvati i spremati sa jelima, može se cediti radi dobijanja ulja, a od njega se može dobiti i buter. Već neko vreme kikiriki se koristi i kao sirovina u kozmetici. Najčešće se jede pečen ili pržen u ulju i slan, kao grickalica. Odlično ide uz pivo ili sokiće, pa često nismo ni svesni koliko ga pojedemo dok gledamo omiljenu seriju ili utakmicu. Kikiriki je našao primenu i u konditorskoj industriji pa ga tako srećemo u vidu dražeja prelivenim čokoladom, u raznim čokoladicama i kolačima.
Ulje od kikirikija se tek nedavno prodaje i kod nas, a karakteristika mu je da ima visoku tačku paljenja i blagu aromu. Za razliku od drugih ulja, ulje od kikirikija ima visok sadržaj mono-nezasićenih masti, što je znatno zdravije od zasićenih masti.
Čega ima u kikirikiju?
Kikiriki je izrazito kaloričan i sadrži 570 kcal na 100g (sirov kikiriki, sorta Valencia). U tih 100g, ugljenih hidrata kikiriki ima 21 g, dijetalnih vlakana 9 g, zasićenih masti 7g, mono-nezasićenih masti 24 g, poli-nezasićenih masti 16 g, belančevina 25 g. Od vitamina tu su B1, B2, B3, B5, B6, B9, E. Minerali u kikirikiju su kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum i cink.
Kikiriki je bogat antioksidansima i drugim nutrijentima, jer sadrži više od 30 važnih hranjivih materija. Poboljšava cirkulaciju. Njegova antioksidativna uloga se može meriti sa borovnicama i jagodama, kada se konzumira kao pečen. Kikiriki sadrži i Koenzim Q baš kao i masna riba, soja i spanać.
Kikiriki se koristi i u dijetama kod nedovoljne uhranjenosti, jer sadrži visok sadržaj belančevina i dobrih masti.
Alergen info
Nekih 1-2% populacije ima blagu do srednje jaku alergijsku reakciju pri kontaktu sa kikirikijem. Simptomi mogu varirati od suzenja u očima do anafilaktičkog šoka, koji može biti koban. Reakciju mogu izazvati i veoma male količine, pa se zbog toga na pakovanju mnogih konditorskih proizvoda nalazi upozorenje da proizvod može sadržavati kikiriki u tragovima.