Скочи на садржај

Stres i ishrana

stres2

Stres mnogi doživljavaju kao reakciju na razne fizičke, mentalne ili emotivne situacije. Ponekad stres izvuče na površinu ono najbolje u nama, ali ako je nivo napetosti previsok ili predugo traje možemo izgubiti sposobnost da se nosimo sa situacijom i čak se možemo razboleti. Važno je da se nauče efikasni načini savladavanja neizbežnog stresa.

U češće uzroke stresa spadaju: gubitak ili smrt voljene osobe, loši međuljdski odnosi, mnoge brige, nezasposlenost, loša organizacija vremena, nedostatak rekreacije i opuštanja, dosada, loše zdravstveno stanje.

Duže prisustvo velike količine hormona može da proizvede jedan ili više od sledećih mentalnih i fizičkih simptoma: ubrzan puls, brzo – plitko disanje, suva usta, znojenje, drhtanje, mršavljenje ili gojenje, poremećaji varenja, učestale infekcije, plačljivost, glavobolje, teškoće s koncentracijom, nervoza, poremećaj spavanja.

Količina hormona stresa obično padne kad stres prođe i tada možemo da se opustimo. No, može ostati i povišen ako stres i dalje traje ili ako se često ponavlja, ili ako naviknete da na svaku stresnu situaciju, čak i najbližu, reagujete negativno.

Istraživanja pokazuju da je sa 75% oboljenja povezano sa stresom. Tu spadaju visok krvni pritisak, srčani i moždani udar, dijabetes (šećerna bolest), teskoba (anksioznost) sindrom hroničnog umora, sidrom nadraženog creva i drugi poremećaji varenja, gojaznost, migrena i tegobe s disanjem. Osim toga trajni stres remeti imuni sistem, pa lakše možete da dobijete infekciju, rak i autoimuna oboljenja (reumatoidni artritis, lupus, bolesti štitne žlezde i neke vrste anemije i probleme s plodnošću). Pušenje, prejedanje i druge uobičajene bolesti zavisnosti često su povezane sa stresom.

Ishrana u stanju stresa

Kada je ishrana u pitanju, dok traje stres, telo troši hranljive materije brže nego inače. To može dovesti do njihovog nedostatka u organizmu, pa tako i do slabljenja imuniteta, ako se hranljive materije ne dopune ishranom ili dodacima.

  • jedite redovno i pokušajte da budete opušteni tokom jela,
  • jedite namirnice bogate vitaminima A, B, C i E, flavonoidima, magnezijumom, selenom i esencijalnim masnim kiselinama,
  • smanjite uzimanje kofeina i alkohola,
  • jedite što više voća, povrća i integralnih žitarica. Uzimajte manje životinjskih belančevina i rafinisanih namirnica sa belim brašnom ili dodatnim šećerom, koji obično slabe imunitet,
  • svakodnevno uzimajte multivitaminsko – mineralni preparat.