Скочи на садржај

Ishrana bolesnih: Medicinska dijeta

Ishrana bolesnih bi trebalo da bude nutritivno vrednija od ishrane zdravih osoba, jer je ona integralni deo oporavka od te bolesti. Kada ste zdravi ne razmišljate o ishrani previše, dok je za bolesnike ona veoma bitna. Bilo da imate prehladu, migrenu ili vas muče gasovi, ili ste živite sa dugotrajnim medicinskim stanjem, od presudne je važnosti da unosite zdravu, nutritivno vrednu hranu u pravim količinama.

To ne znači da sad morate da vodite računa o svakoj kašičici ili gramu, ali veoma je važno da svojom ishranom ne pogoršate svoje zdravstveno stanje. Ovo je uz normalnu terapiju koju vam je odredio vaš lekar ili specijalista veoma važno, posebno ako se radi o težim stanjima kao što su dijabetes (šećer), kardiovaskularni problemi ili rak.

Apetit i ishrana bolesnih

Kada ste bolesni, apetit vam se menja i može značajno da se smanji, pa i ne pomišljate na hranu. Bolesne osobe nebi trebalo da drže restriktivne dijete, jer je njihov primarni cilj da se izbore sa bolešću, to jest da bolest stave pod kontrolu. Trudnice na primer nebi smele da idu na dijete za mršavljenje, dok ne rode, jer je glavno da iznesu trudnoću do kraja i da rode zdravo dete i ne naškode sebi. Uvek imajte na umu da bilo bolesni ili zdravi morate unositi dovoljno hranjivih materija, a ovo je od još veće važnosti kod rekovalescenata.

Foto: Pexels

Ishrana bolesnih osoba, a naročito osoba sa dijabetesom treba da bude ujednačena i prilagođena trenutnom stanju pacijenta. Dijabetičari moraju da sprovode strog režim ishrane u kojem treba da minimiziraju unos zasićenih masti, soli i šećera i soli, a da pojačaju unos dijetetskih vlakana, povrća i voća. I tako, svaka bolest ima svoje zakoniteosti, u jednoj ne smete da jedete kupus ili boraniju, u drugoj med, u trećoj grašak i crni luk, a nutricionista je taj koji poseduje sve informacije o tome šta treba jesti da bi vam bilo bolje.

Ovde na sajtu NaDijeti.com nađite šta karakteriše ishranu (dijetu) kod pojedinih bolesti, a neki od najčitanijih članaka su:

Kako regulisati apetit?

Ishrana bolesnih se može tako kreirati da se vrati apetit ukoliko je bolest izazavala njegovo slabljenje ili obrnuto. Tada uz propisanu terapiju i ujednačenu ishranu možete pribeći i trikovima da vam obrok bude kao svojevrsan ritual. Opustite se, sedite za sto, slušajte neku laganu muziku i izbegavajte konzumirajne tečnosti neposredno pre tog obroka. Zna se da čaša nekog voćnog soka ili mleka može smanjiti apetit koji vam je ionako oslabljen bolešću.

Fizička aktivnost, makar u nekoj blagoj formi sigurno dobro utiče na apetit. Ako vam to bolest ne brani, uvedite laganu aktivnost, pa makar to bila šetnja, kada stignete u toku dana. Konzumiranje obroka je takođe veoma važno, pa ustalite termine obroka svaki dan u osto vreme. Naviknite se.

Ishrana bolesnih posle operacija

Oporavak od operacije svakako je težak, naročito ako su u pitanju organi za varenje. Lekar će vam dati detaljen savete kako da normalizujete ishranu, a ta faza može potrajati i duže, zavisno od bolesti o kojoj je reč. Opšta preporuka za ishranu bolesnih tj. rekovalescenata je da jedete po malo a često, jer će vam tako ishrana lakše pasti na organizam, a imaćete i izjednačen nivo šećera u krvi. Naravno, potrudite se da unostite sve grupe namirnica (ugljenih hidrata, masti i belančevina) koje su dozvoljene posle operacije.

Ne izbacujte iz jelovnika ništa što vam se ne sviđa, jer telu su svakako potrebne i belančevine (važne u procesu zarastanja rana) koje unosite iz biljnih i životinjskih izvora. Takođe ne zapostavljajte ni masti ni ugljene hidrate, koji su takođe bitni u procesu oporavka. Biljna vlakna su neophodna ukoliko hoćete redovnu stolicu, a vitamini i minerali takođe imaju svoju ulogu. na primer vitamin A i B kompleks osnažavaju imuni sistem, gvožđe je dobro protiv anemija, cink pomaže regeneraciju ćelija organizma.

Budite zdravi, jedite pametno. Nutricionista je tu da vam pomogne.