Скочи на садржај

Insulinska rezistencija – neosetljivost na insulin

Insulin je hormon kojeg luči pankreas. Uloga insulina je da omogući ćelijama organizma da metabolišu glukozu (šećer). Kod osoba kod kojih je dijagnostifikovana insulinska rezistencija, pankreas proizvodi insulin u normalnoj meri, ali se on ne može upotrebiti na efikasan način. Ćelije u dovoljnoj meri ne apsorbuju glukozu, pa se ona se akumulira u krvi. Organizam (čitaj: pankreas) na ovo stanje reaguje tako što proizvodi još više insulina, pa tako dolazi do hiperinsulinemije. Insulinska rezistencija je, dakle, neosetljivost na insulin i ne treba je mešati sa dijabetesom.

Insulinska rezistencija i dijabetes

Insulinska rezistencija povećava verovatnoću za razvoj dijabetesa tipa 2. Kod insulinske rezistencije nivo šećera u krvi je viši od normalnog, ali nije toliko visok kao kod obolelih od dijabetesa. Insulinska rezistencija ne mora dovesti do dijabetesa ukoliko smanjite verovatnoću za njegov razvoj. U tom smislu povećajte fizičku aktivnost, redukujte preteranu telesnu težinu i hranite se zdravije.

Nisu samo gojazne osobe neosetljive na insulin. Glavni faktori rizika pored BMI koji je veći od 25 su fizička neaktivnost i ishrana kojom dominiraju rafinisani ugljeni hidrati (peciva, beli hleb, testenene, krompir, gazirani napici, industrijski proizvodi sa šećerom itd.). Ako u obzir uzmemo nepravilnu ishranu, sve nabrojano zahteva da pankreas luči znatne količine insulina. Što se više proizvodi insulina, sve je manji odgovor tela na njega.

Što smo stariji, veća je verovatnoća za insulinsku rezistenciju. Hipertenzija i povećane vrednosti holesterola i triglicerida su takođe faktori rizika. Insulinska rezistencija ide ruku pod ruku i sa drugim medicinskim stanjima, kao što su masna jetra i arterioskleroza. Takođe, faktor rizika je i genetika, ali to je nešto na šta ne možemo uticati.

Simptomi insulinske rezistencije

Otpornost na insulin u ranoj fazi uglavnom ne izaziva uočljive simptome. Tako možete biti nesvesni svoje bolesti godinama, naročito ako ne proveravate nivo šećera u krvi. Simptomi nakon te početne faze budu vidljivi ako imate:

  1. gojaznost, BMI > 25 naročito ukoliko je raspoređena na stomaku, grudima i u trupu
  2. pospanost, naročito posle obroka
  3. hroničan umor i nedostatak snage uprkos obilnim obrocima u toku dana
  4. nedostatak koncentracije, letargija, depresija
  5. zavisnost od slatkiša i zaslađenih pića
  6. lako dobijanje na težini, a slaba ili nikakva mogućnost mršavljenja kada je osoba na dijeti

Naravno, analiza krvi na glukozu je najbolji način da proverite da li imate otpornost na insulin. Svakako posetite vašeg izabranog lekara ukoliko posumnjate na insulinsku rezistenciju.

Istraživanjima je utvrđeno da ukoliko ste imali BMI > 25 i smršate za desetinu svoje težine, (na primer sa 100 na 90 kg) prepolovili ste šansu za nastanak insulinske rezistencije i dijabetesa tip 2.

Pravi program ishrane vam svakako može pomoći, a obroci vam trebaju biti zdravi, uravnoteženi i blagovremeni. Nema preskakanja obroka i prežderavanja, a obavezno treba uvrstiti i svakodnevnu fizičku aktivnost. Realno sagledajte svoje mogućnosti i ciljeve i sprovodite ih tako da vam ceo proces bude održiv.

Ishrana za insulinsku rezistenciju

Povrće

Povrće je idealno za sve osobe koje pokušavaju da se izbore sa insulinskom rezistencijom. Ono ne sadrži puno kalorija i ugljenih hidrata, najbolje je sezonsko, sveže povrće, ali van sezone prihvatljivo je i smrznuto. Uživajte u paradajzu, spanaću, krastavcu, boraniji, kupusu…Sokovi od povrća su takođe dobri, ali smutiji su još bolji jer su u njima i vlakna kojima je svako povrće bogato.

Voće

Riznica minerala i vitamina ali i vlakana. Isto kao i kod povrća preferirajte sveže ili smrznuto ali ne sokove jer šećer nije prijatelj. Najbolje je voće sa niskim glikemijskim indeksom, zato birajte jabuke, jagode maline,  borovice, nar. Izbegavajte sve što se pije a ima slatki ukus.

Jezgrasto voće i semenčice

Jezgrasto voće i semenčice obezbeđuju telu zdrave masti, proteine, vlakna i magnezijum. Ne sadrže puno ugljenih hidrata, pa im je nizak GI. Imaju dosta omega-3 masnih kiselina, ali i puno kalorija, pa ne preterujte. Ne koristite one koje su pržene i preterano slane. Termička obrada im smanjuje nutritivnu vrednost a utiče i na krvni pritisak. Primer: badem, orah, laneno seme, lešnik, seme bundeve…

Pasulj

Pasulj je hrana bogata vlaknima i proteinima, koja sporo diže glukozu u krvi, što je važno kod dijabetičara i osoba sa insulinskom rezistencijom. Bilo koji pasulj je dobar, samo neka nije preslan i sa masnim zaprškama.

Mlečni proizvodi

Kalcijum iz mlečnih proizvoda je jako bitan za zdravlje kostiju i zuba, ali zbog toga što zasićene masti utiču na pojavu insulinske rezistencije izbegavajte punomasne proizvode poput jogurta mleka i sira. Zvakako sa godinama ide i netolerancija na glukozu, a u tom slučaju birajte biljne alternative mleku (pirinčani, bademov ili heljdin napitak) obogaćene kalcijumom.

Integralne žitarice

Izbacite belo brašno iz upotrebe i pređite na celo zrno. Proizvodi od celog zrna su bogati vitaminima, vlaknima i mineralima. Postoji puno zdravih recepata od integralnog brašna pšenice, ječma, raži, integralnog pirinča, ovsenih pahuljica, kukuruznog brašna sa potočare, itd . Ne zaboravite ni kinou, heljdu, amarant i čija seme.

Riba

Ribe su bogate omega-3 masnim kiselinama koje su blagotvorne za srce i krvotok i obezbeđuju lako svarljive proteine. Izaberite losos, haringu, skušu, pastrmku, bakalar. Pečena i kuvana riba, to svakako može, ali nikako pohovana niti pržena. Morski plodovi su obično bogati holesterolom, pa njih opreznije konzumirajte ukoliko imate problem da masnoćama u krvi.

Meso i jaja

Ako možete birajte organsko. Ako je to piletina, svakako bez kožice, koja je veoma masna. Najbolji izbor je belo meso. Kod crvenog mesa – svinjetine, junetine, jagnjetine birajte nemasne delove. Jaja su takođe dobra, a ukoliko imate holesterol ili ste gojazni, ne preterujte sa žumancima, koja sadrže najviše masti.