Скочи на садржај

Špargla: zdrava hrana sa lekovitim svojstvima

Špargla ili šparoga (lat. Asparagus officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka. U narodu se nekada više cenila, ali je u poslednje vreme očigledno zaboravljena iako je ukusno i zdravo povrće. Upotrebljavala se i kao lek i naravno kao hrana.

Kao i neke druge biljke i špargla može biti alergena, naročito kod osetljivih osoba.

Kao i mnogo drugo povrće i špargla je došla sa istoka, a u staroj Grčkoj i Rimu je gajena i korišćena kao hrana i kao lek. Danas se špargla u EU i SAD se često može naći u supermarketima i popularno je povrće. Kod nas je teško pronaći šparglu, tek u nekim veoma dobro opremljenim marketima. Raste i samoniklo u Sredozemlju, ali se uglavnom u ishrani koristi kao uzgajana kultura.

Najveći proizvođači špargle su Kina (94% svetske proizvodnje), Peru, Meksiko, SAD i Nemačka. Najviše se upotrebljava u SAD-u, EU i Kanadi.

Špargla: i šmek …

U Evropi se više upotrebljava (i gaji) bela špargla, iako zelena ima veću nutritivnu vrednost. Po ceni spada u skuplje povrće, naročito ukoliko se radi o organski gajenoj špargli.

Špargla se smatra za dijetalno povrće naročito pogodno u ishrani obolelih od dijabeta.

U ishrani se koriste mladi izdanci špargle, koji se beru u rano proleće, dok su jedri i sočni. Ako se ne uberu na vreme, postaju puni nesvarljivih celuloznih vlakana, postaju drvenasti. Samonikla špargla daje tanje izdanke od gajene špargle, a i manje su sočni.

Obično se konzumira u sirovom stanju, dakle u salatama, a može se pripremati i kao varivo. Na zapadu se može naći i konzervirana špargla, a u bilo kom slučaju daje šmek svežoj salati ili nekom jelu.

… i lek

Špargla ima pomalo sladunjav ukus, ali nije kalorijski jaka. Cenjena je u kuhinjama mnogih naroda. Sadrži obilje minerala i vitamina ali i puno vlakana i miroelemenata. Nutritivna vrednost špargle u 100 g:

  • Energija 85 kJ (20 kcal)
  • Ugljeni hidrati: 3.88 g, od toga šećeri: 1.78 g, dijetna vlakna: 2.1 g
  • Masti: 0.12 g
  • Proteini: 2.2 g
  • Vitamini: A, B1, B2, B3, B5, B6, B9, C, E, K (od 4-12% dnevnih potreba)
  • Minerali: gvožđe, mangan, fosfor, kalcijum, kalijum, cink (od 4-16% dnevnih potreba)

Šta špargla leči?

  • Deluje protivupalno zahvaljujući visokoj koncentraciji kompleksa B vitamina, flavonoida i saponina.
  • Smanjuje rizike od bolesti kardiovaskularnog sistema i moždanog udara.
  • Snižava nivo LDL holesterola i smanjuje krvni pritisak.
  • Bogata je vitaminom K i snižava rizik od pojave osteoporoze i ateroskleroze.
  • Zbog vlakana potpomaže pravilnu funkciju crevnog trakta i snižava rizik od dijabetesa tipa 2.
  • Ojačava imuni sistem i često se koristi u čišćenju organizma.
  • Zelena špargla je poznati prirodni diuretik, pomaže u razlaganju kamenja u bubregu i kod gihta
  • Bogata je folnom kiselinom, za trudnice blagotvornom.
  • Koristi se kao afrodizijak kod oba pola.
  • Pomaže kod iscrpljenosti, ublažavanja menstrualnih problema, a koristi se i u redukcionim dijetama.

Osobe koje u ishrani često koriste šparglu imaju pomalo neprijatan miris urina. Ovo nastaje usled razlaganja izvesnih sumpornih jedinjenja i ne predstavlja opasnost po korisnika. Prolazi nakon par časova.

U alternativnoj medicini, pored izdanaka špargle, koriste se i rizom i koren. Imaju dobar uticaj na rad probavnog sistema, jetre i bubrega, kao i srca i nervnog sistema. Rizom i koren se beru kad prođe berba izdanaka, dakle u kasno proleće. Ako se odmah ne iskoriste, suše se za neku kasniju upotrebu. Seme špargle ima antibakterisko delovanje, a pečeno se može koristiti kao supstitut za kafu.