Скочи на садржај

Jedite polako, bićete zdraviji!

hranavremeJedan od problema u svakodnevnom životu je što mnogi od nas žive brzo, rade brzo, misle brzo, bez vremena za bilo šta sporo i postepeno. Vremena nam polako ponestaje i za osnovne radnje kao što je jedenje (obedovanje), pa žvaćemo brzo i gutamo hranu bez mnogo razmišljanja. Na ovaj način živimo stresan, nezdrav način života. Prepoznali ste se?

Zašto bi to uopšte radili? Šta može biti toliko bitno da ne napravite vreme za sebe i promenite taj način života? Čim usporite u jelu, vi pravite prvi bitan korak ka zdravijem životu. Umesto punu kašiku hrane uzmite manju količinu i zvaćite, grickajte, uživajte u ukusima i osećaju na nepcu.

Jedite polako… žvaćite i uživajte!

Ne kažem da treba da odugovlačite da vam ručak traje sat vremena, jednostavno dozvolite dodatnih nekolicinu minuta za svaki obrok koji imate. Posledice mogu biti iznenađujuće prijatne.

Već sad u Beogradu i većim gradovima možete videti da niču “slow food” restorani, gde se potrošačima, naročito zaposlenim, nude kuvana, nutritivno zdravija jela kao alternativa fast foodu. Ovu hranu vas ne teraju da jedete sa nogu, naprotiv! Ovaj pokret je nastao pre dvadesetak godina u Italiji kao neka vrsta inata u odnosu na mejnstrim – brzu hranu. Sve što brza hrana jeste, to spora hrana nije.

Sporije je bolje, samo treba volje!

Bilo da želite da usvojite zdrav način života ili ne, postoje neki razlozi koje treba uzeti u obzir kada usporite za stolom:

  1. Mršavljenje. Postoji veliki broj studija koja potvrđuju da samo ukoliko se jede polako, vi ćete konzumirati manje kalorija. Ta količina je dovoljna da izgubite DVADESET kilograma godišnje bez ikakve druge promene (npr. biranjem drugih namirnica). Razlog je u tome što je potrebno dvadesetak minuta našem mozgu (od momenta uzimanja hrane) da shvati da smo siti. Koji to brzi obrok traje dvadeset minuta? Ako jedemo brzo, možemo preterati preko osećaja sitosti. Ako polako jedemo, imamo vremena da shvatimo da smo puni, i zaustavimo se na vreme. Ako pored usporenja obroka izaberete da taj obrok bude zdraviji, učinićete duplu korist za sebe. Ako ne, samo usporite, to vam je za početak dovoljno.
  2. Uživanje u hrani. Ovaj razlog je isto tako jak, baš kao i prethodni. Teško je uživati u hrani ako jedete prebrzo. Ako brzo jedete ukusnu, a ne toliko zdravu hranu (deserte, pržena hrana, pizzu, itd), u čemu je poenta? Ako ih jedete polako, možete osetiti istu količinu odličnog ukusa, ali sa manjom količinom iste u stomaku. Ovako ukus radi za vas.  Napravite od običnog obroka gastronomski užitak, a ne nešto što treba što pre “usisati” i preći na nešto drugo.
  3. Bolje varenje. Ako jedete sporije, bolje ćete sažvakati hranu, što dovodi do boljeg varenja. Varenje počinje već u ustima, pljuvačka sadrži enzime koji počinju da rezgrađuju hranu. Ako ustima damo više vremena, brže će se “raditi” i u stomaku. Eto lakog rešenja za manje probavnih problema.
  4. Manje stresa. Kada jedete polako i svesno razmišljate o tome, trenirate svoj mozak pažnju na to kako jedete ishrani, može biti veliki oblik svesnosti vežbanja. Dok jedete razmišljajte o obroku, a ne o tome šta treba da uradite sledeće. Kada jedete, trebalo bi da vam samo to bude na umu. Ova vrsta posvećenosti obroku dovodi do manje stresnih situacija i dugoročne sreće. Zašto da ne probate?
  5. Inat. Pobunite se protiv brze hrane koja je posledica brzog načina života. Stres i haos koji iz nje nastaju čine nas nezdravim i nesrećnim. Brzina je bezumlje. Život je vredan življenja, a ne jurcanja na sve strane. Možda ovo zvuči više filozofski, a manje nutricionistički, ali ima logike.

Koliko brzo jedemo?

  • Brzo jedenje je ukoliko za 1 minut pojedete 90 grama hrane (ili više). Zalogaji su veliki, hrana se kraće žvaće.
  • Jedenje srednjom brzinom je ukoliko za 1 minut pojedete 70 grama hrane.
  • Sporo jedenje je ukoliko za 1 minut pojedete 55 grama hrane (ili manje).

Osobe koje jedu brzo jedan od glavnih obroka (npr ručak) prema istraživanjima popiju oko 25% manje tečnosti uz obrok u odnosu na one koji jedu polako (3 dl: 4 dl). Bolja hidratacija osoba koje sporije jedu verovatno ima uticaja i na njihov veći osećaj sitosti i manju želju za hranom 1 sat posle obroka. Ovo je bitan faktor za osobe na redukcionim dijetama.

Kod osoba sa poremećajima ishrane (npr. bulimija) od velike je važnosti da što pre shvate šta im se dešava i čim primete da kompulzivno jedu, neka uspore. Možda neće uspeti da se odupru i momentalno zaustave, ali ako uspore sa jedenjem, a to je moguće, moći će da ostvare bolju kontrolu i pomere svoju pažnju sa osnovnog problema.

Ko ne treba da jede polako?

Cela ova priča ima smisla za osobe koje žele da smršaju i to na zdrav način i promene brzi stil života koji im je i napravio problem. Osobe koje žele da se ugoje (neuhranjene su) nikako ne treba da usporavaju obroke, već da (i dalje) jedu brzo. Naravno, u oba slučaja bilo bi idealno ako bi izbor namirnica bio bolji nego ranije, jer ono smo šta jedemo. Nemojte da to bude džank hrana, jer život nije za bacanje.