Скочи на садржај

Analogni, biljni sir – zamena za sir

Šta je biljni sir?

U vreme posta često jedemo biljni sir i druge proizvode koji ne sadrže mleko, jaja i meso. Međutim, nisu samo verski razlozi u pitanju kada tražimo namirnice bez životinjskih komponenata. Vegani takođe cene proizvode biljnog porekla, kojih je u poslednje vreme sve više na tržištu. Sada postoje maltene svi analogni mlečni proizvodi, a ovde ću se malo više posvetiti biljnom, analognom siru.

analogni-posni-biljni-sirAnalogni ili biljni sir se u ishrani koristi kao zamena za prirodni, mlečni sir. Postoji veliki izbor analognih sireva, od onih tipa gauda, edamer, mocarela do tipa feta. Oni kao takvi veoma podsećaju na prave sireve, ali koštaju znatno manje od pravih. U suštini, baš kao što postoji zamena za maslac (margarin), tako postoji i zamena za sir (biljni sir). Biljni sir je jeftiniji od pravog sira nekih 2-3 puta, a mnogi ga jedu ne znajući da je to imitacija.

Struktura i sirovine

Sir biljnog porekla obično ima jače izraženu “gumastu” strukturu od pravog sira, ali u jelima se ona manje primećuje, naročito ako se dobro izrenda. Analogna feta i mocarela su ukusom i osećajem gotovo identične kao prave feta i mocarela.

Biljni sirevi se mogu dobiti od raznih sirovina, od soje, badema, pirinča i drugih kultura, i naravno biljnih masnoća. Ako pročitate sastav biljnog sira, odmah upada u oči jedna stvar: gotovo svaki biljni sir sadrži kazein, što je protein koji se nalazi u mleku. Dakle, biljni sir koji ima kazein nije posan, jer sadrži namirnicu životinjskog porekla. On biljnom siru daje onu elastičnost, koja je važna kada se on istopi, na primer na pizzi.

Pored kazeina, biljni sir obično sadrži oko 25-50% masnoće (hidrogenizovana biljna mast), vodu, skrob, arome, boje i druge aditive. Biljni sirevi su alternativa za osobe koje su netolerantne na laktozu. Kao što je i zamena za maslac lošija od maslaca, tako je i zamena za sir lošija od sira. Biljni sirevi sadrže trans-masti, odnosno trans-masne kiseline iz hidrogenizovane masnoće koja je sirovina za pravljenje biljnog sira. To su one iste masti koje su zaslužne i za arteriosklerozu, pa je opšta preporuka da ovakve proizvode izbegavate.

Ako volite sir, onda se uverite da jedete pravi sir od mleka, a ne neku industrijsku fotokopiju koja nema nikakvu nutritivnu vrednost.

 

12 мишљења на „Analogni, biljni sir – zamena za sir“

  1. Super tekst i ako sam znala sve to …Zato i postim i ne jedem nikakav sir pa ni ovaj jer sam rešila da odmorim od sira ( koga obožavam ) jaja ,mesnih preradjevina !!!
    Glas za posno!!!

  2. Пих, видим, ово баш и није добро, ал шта да радим – имам не толеранцију на лактозу… :/

    Ако би заменио обичан качкаваљ за овај тотално, а при том да га једем 1-2, 3 пута највише, недељно (некад може и цела недеља да прође без њега) – какве би последице могле бити?

    1. Posledice su iste kao da recimo unosite odgovarajuću količinu ulja ili margarina. Druga stvar, zamena za sir i nije neka zamena ako je koristite kao toping za pizzu. Sve u svemu analogni sir ne preporučujem u ishrani, a ako ste netolerantni na laktozu, a jede vam se kakav-takav sir, probajte dimljeni tofu.

  3. Ne, ateroskleroza se dobija baš od kazeina i životinjskih masnoća. To je protein koji izaziva autoimune reakcije kod ljudi pa tako i upale krvnih sudova i visok holesterol. Ubedljivo je vodeći potencijalni alergen jer je kravlje mleko prirodna hrana za bebe krave a ne za odrasle jedinke neke sasvim druge vrste. Prirodni i veštački hormoni kojima kravlje mleko obiluje su glavni krivci za rak dojke, odmah posle pomenutog kazeina koji izaziva čitav spektar auto-imunih reakcija. Zato je rak dojke izuzetno retka pojava u zemljama u kojima konzumiranje životinjskog mleka nikada nije bilo tradicija. To su Kina, Japan i veći deo Afrike. Isto važi i za dijabetes. U Kini svaka desethiljadita žena oboli od raka dojke a u Evropi (gde se mlečni proizvodi puno koriste) svaka dvanaesta.
    I na kraju, ali najviše bitno je da je mlečna industrija najokrutnija industrija na svetu. Krave koje žive u halama nalik na koncentracione logore u sopstvenom izmetu do kolena bivaju jednom godišnje silovane (veštački oplođene). Odmah nakon porođaja im se otimaju deca kako bi se mleko namenjeno tim bebama oduzimalo i prodavalo za ljudsku upotrebu. Muška telad, nakon 3 meseca tovljenja u kavezima u kojima ne mogu ni da se okrenu završavaju u klanicama i dalje kao teletina a ženska telad ostaju u mlečnoj industriji da postanu mašine za proizvodnju mleka kao njihove majke. Nakon 4-6 godina konstantnih trudnoća i laktacija njihovo zdravlje se ubrzano pogoršava, kapaciteti im se smanjuju i one na kraju završavaju ubijene u klanici za goveđu supu i mleveno meso. Zamislite sebe na njihovom mestu. Zamislite da vas drže zatvorenu, konstantno siluju, posle 9 meseci otimaju decu koju nikada više nećete videti samo da bi iz vaših dojki cedili mleko i od njega pravili sir.

    1. Jak komentar… pravi vegetarijanski!
      Životinje koje uzgajamo su, koliko to god bilo okrutno, naša hrana a ne ljubimci. Postoji na našem tržištu i organsko mleko i sir, gde hormona i ostalih primesa nema, baš kao u vreme naših predaka.
      One kojima je sve ovo neprihvatljivo, niko ne sprečava da se hrane isključivo biljnom hranom.
      Farmaceutska industrija je još podmuklija od mlečne industrije i takođe počiva na mučenju životinja, jer su lekovi redovno ispitivani na miševima, zečevima, majmunima itd. Da li onda treba da bojkotujemo svaki lek koji nam je potreban?
      Sa druge strane, kako objasniti da su najdugovečniji ljudi na svetu oni koji u ishrani koriste npr. kefir, kiselo mleko i sir? Oni sigurno ne jedu ulje i uljem zasićene sireve o čemu je reč u ovome članku.
      Što se mene tiče uvek ću pre pojesti parče pravog sira i zaliti ga kiselim mlekom nego što ću pojesti ili popiti neki proizvod koji u sebi sadrži hidrogenizovane biljne masnoće, poput “falš sira”.
      Toliko o tome. Pozdrav

      1. Najdugovečniji ljudi na svetu su okinavljani koji veoma malo koriste proizvode životinjskog porekla :)

        Na temu članka, da, tačno je da je zamena za sir prilično nezdrava, ništa manje ili više nego original, Ništa što sadrži tu količinu masnoće ne može biti zdravo, i naravno da će izazvati zakrčene vene i masne naslage. Mast koju unesemo ne može da nestane u nepoznatom pravcu :D

        Baš kod studija koje su istraživale uticaj ishrane bazirane na biljkama su utvrdile da dok je uticaj takve ishrane povoljan na zdravlje, ipak se ne može jesti junk food ili masna hrana tog tipa i očekivati dobre rezultate.

        Najbolji izbor je uvek whole foods, kad god si u prilici da jedeš takvu hranu.

        Opet, s vremena na vreme napraviti picu ili slično s zamenom za sir neće značajnije uticati na zdravlje ako se inače zdravo hraniš. A postoje stvarno ukusne zamene za sir koje imaju finu strukturu i nemaju kazein :) S obzirom na šta sve ljudi unose u telo svakodnevno ne treba praviti đavola od ovakvih proizvoda :)

        1. Ima istine u ovom odgovoru, ali takođe ima istine i u činjenici da su narodi Altaja takođe jedni od najdugovečnijih nacija, a hrane se pretežno (životinjskom) hranom koja u sebi sadrži dosta mlečnih proizvoda, u prvom redu kefira, kiselog mleka i sira.
          Naravno da nikome neće presuditi jedan obrok u kojem ima analognog sira.
          Nedavno sam našla na policama jednog supermarketa analogni sir bez kazeina, dakle 100% biljni. Ko voli nek izvoli.

        2. Siguran sam da ima primera najdugovečnijih s raznim varijantama ishrane. Verovatno na dugovečnost najviše utiče korišćenje manje ili nikako prerađenih tj. visoko prerađenih ili veštačkih (da tako kažem) proizvoda poput ovog sira, ali sigurno je da na to dosta utiče i uopšte način života, zdrave navike, kretanje itd :) Retke su studije koje mogu da zaista izoluju u potpunosti jedan aspekt kao odlučujući ;)

      Затворено за коментаре.