Скочи на садржај

Nova godina i izazov bogate trpeze

Praznično raspoloženje je već počelo, decembar i januar su meseci slavlja, a kad se slavi, dobro se jede i pije. Obično se na novogodišnjoj trpezi mogu naći sarmice, pečenje, gibanice, žu-žu, ruska salata, neizbežna doboš torta i sitni kolači i naravno razna bezalkoholna i alkoholna pića. Da li da jedemo “klasiku” i u kojoj količini ili da nešto promenimo? Znam da će mnogi pomisliti da bih rekla: uzdržite se klasike, ali ipak – neću. Makar ne direktno. Zašto? Ukoliko se jednog jedinog dana u godini ili mesecu malo opustite pred trpezom, neće biti smak sveta. Niti ćete napraviti mnogo štete svojoj liniji.

Ako ovako odlučite, ne zaboravite šta je vaš cilj i znajte da vam je ovo “poslednja opomena”. Dobro razmislite o tome šta i koliko jedete, naročito ako pred sobom imate cilj da malo smanjite taj šlauf oko struka i izgledate bolje. Ni uz jedan tanjir na svetu ne dolazi uputstvo za korišćenje u kojem bi preciziralo da on mora da bude pun, zato ne preterujte sa količinama hrane. Ta praznična hrana je visokokalorična i može teško da padne na vaš želudac, kao i struk, pa zašto da se ponašate kao da ste sami sebi neprijatelj? Ključ je u umerenosti.

S druge strane, možete da uradite suprotno i da praznik takođe provedete u slavlju, ali uz jela i količine koje ne prave veliku “štetu”. I u ovom drugom slučaju umerenost je vrlina, a na vašoj savesti je koliko ćete čega pojesti u toku slavlja. Postoje jela koja isto tako izgledaju svečano kao pomenuta “klasika”, a mnogo su zdravija od nje. Na primer, jagnjetina sadrži manje masnoće i holesterola i lakše se vari od svinjetine, bogatija je i gvožđem, cinkom i vitaminom B. Kad je kupujete, obratite pažnju na boju masnoće. Što je belja, meso je mlađe. Ako ne možete bez ruske salate, dobra vest je da rusku salatu možete da napravite i  sa pavkom od 12 % m.m.) umesto majoneza. I naravno, postoji mnogo raznih namirnica koje nebiste u supermarketu ni pogledali a od kojih se mogu pripremiti dijetalna jela fantastičnog ukusa. Ne verujete?

JAGNJETINA S KISELIM MLEKOM

POTREBNO JE: 1 kg jagnjeće plećke ili buta, 0,5 l kiselog mleka, 3 jajeta, 3 čena belog luka, 2 kašike seckanog peršuna, 2 kašike ulja

PRIPREMA: Meso premažite uljem, stavite u rernu zagrejanu na 200 stepeni i pecite oko dva sata. Svakih dvadeset minuta prelivajte meso močom od pečenja da bi ostalo sočno. Pečenu jagnjetinu izvadite iz rerne, isecite na komade, pa vratite u pleh. Umutite jaja, dodajte kiselo mleko, peršun, iseckan beli luk, prelijte meso i vratite ga u rernu da se dobro zapeče.

SALATA SA PEČURKAMA

POTREBNO JE: Jedna tegla mariniranih pečuraka, 200 g praške šunke, mešavina smrznutog povrća za rusku salatu, 2 čaše pavlake sa 12 % mlečne masti, so, biber

PRIPREMA: Iseckajte pečurke i šunku na što sitnije komade, dodajte skuvano povrće, pavlaku, začinite po ukusu, promešajte i ostavite salatu da se dobro ohladi.

Nutritivno gledano, pavlaka sadrži i kalcijum i druge minerale iz mleka kojih u majonezu (osnovnom sastojku ruske salate) nema, ima 45 mg holesterola u 100 g, dok 100 g majoneza ima čak 105 mg holesterola. Pavlaka, za razliku od majoneza, ne sadrži so i ima znatno manje kalorija.

PITA SA PRAZILUKOM OD HELJDINIH KORA

POTREBNO JE: 500 g heljdinih kora,  5 strukova praziluka,  350 g mladog sira, 2 kašike maslinovog ulja , 4 jaja, so po ukusu,  kisela voda

PRIPREMA: Dinstajte praziluk na 1 kašiki ulja dok ne omekša. kada je gotovo, ostavite da se ohladi. Ohlađen, izdinstan praziluk posolite po ukusu pa mu dodajte smesu od sira i umućenih jaja. Pleh obložite papirom za pečenje. Ređajte kore i nadev, a svaki koru predhodno poprskajte kiselom vodom. Na kraju  kore poprskajte sa mešavinom kisele vode i 1 kašikom ulja. Pecite na umerenoj temperaturi.

KUGLICE SA SUSAMOM

POTREBNO JE: 400 g sremskog sira, 100 g prepečenog susama, 100 g praške šunke, 50 g mlevenih oraha,  2 čena belog luka, 1 ljuta papričica, 2 veze peršunovog lišća

PRIPREMA: Izmešajte sremski sir, susam, na kockice isečenu šunku, mlevene orahe, izgnječeni beli luk i po želji ljutu papričicu, pa od ova mase vlažnim rukama pravite kuglice. Svaku uvaljajte u seckan peršun i poređajte u korpice od papira.

Priprema hrane: klasika pritiv alternative

Ovo su samo neki od predloga čime možete da zamenite “klasiku”, a da se opet osećate prijatno za stolom, a ne kao da držite dijetu. Ako vi imate neka druga, alternativna jela u odnosu na “klasiku” i želite da znate da li su zdrava ili ne, to lako možete oceniti na osnovu načina pripreme i upotrebljenih namirnica. Prženo, pohovano i grilovano na ćumuru su najmanje zdravi načini pripreme, pa ukoliko možete izaberite kuvana jela, dinstana, pečena u rerni, kesi za pečenje, na papiru za pečenje ili grilovana na el. roštilju. Ukoliko su namirnice energetski jake, a nutritivno siromašne, to takođe nije zdrava hrana.

Sarma je, praktično, naše nacionalno jelo i ne može se klasifikovati kao loša hrana. Naprotiv, jelo je kuvano, znači, način pripreme je dijetalni, jedino što u pripremi ne treba preterivati sa masnoćom. Ako ćete je jesti u novogodišnjoj noći, ne preterujte, sarma može da stoji, a možete je i staviti u zamrzivač ukoliko se ne pojede.

Gibanica je sjajna u mnogo čemu, ali možete napraviti i mnogo ukusnije alternative. Heljdine kore su mnogo zdravije od klasičnih pšeničnih, a nisu ni mnogo skuplje. Nadev ovde ne mora biti toliko masan da ne možete bez ubrusa, a samo mašta je granica šta sve možete da napravite. Pleh ne morate da podmazujete kako ste navikli, ukoliko imate papir za pečenje.

Ako ne želite da pečete pečenje u rerni, možda vam je prihvatljivije da meso nasečete i sa povrćem stavite u kesu za pečenje i potom na pleh i u rernu. Mirisi i ukusi će se pomešati, jelo će biti pre gotovo (jer meso nije u komadu) i naravno, prilikom pečenja nije potrebna masnoća. Bilo kako bilo, ako nikada niste koristili kesu za pečenje, preporučujem da eksperimentišete pre novogodišnje noći, možda dobijete još neku ukusnu i zdravu ideju.

Salate su pravo mesto gde možete da pripremite nešto zdravo i ukusno, jer je povrće generalno gledano, najhranljivije. Vitamini, minerali i dijetna vlakna su nezamenjivi u pravilnoj ishrani, a masnoće jesu. Neka vam nova godina bude povod da napravite nešto novo, ukusno a dijetalno i odmorite se od ruske salate.

Novogodišnji dan

Naravno, počnite sa doručkom. Ništa preterano jako i masno, znači lagano i zdravo. Predlažem mladi sir sa susamom i lanenim semenkama, integralnimim pecivom i šoljom čaja. Praznični ručak takođe ne mora da bude preobilan. Dobro bi bilo da se počne sa tanjirom domaće supe, na primer pileće supe sa rezancima. Potom bi moglo da dođe u obzir manje masno pečenje, recimo junetina, nekih 150 – 200 grama uz 200 grama praznične salate i crni hleb i neko varivo. Za desert nikako ne jedite voće, već se zasladite sa malim parčetom torte ili kolačem. Da vam pričam o kalorijama, ne vredi, ionako ih nećete brojati poslednjeg dana ove godine ako to niste radili i ranije. Ako imate bogatiju trpezu, veći vam je i izazov da ne preterate sa kalorijama.

Trpeza bez gaziranih pića, sokova i alkohola je gotovo nezamisliva, ali budite jako oprezni sa njima, jer svi sadrži prazne kalorije – to su kalorije bez ikakve nutritivne vrednosti. Zdrava alternativa su voćni sokovi  bez dodatog šećera (100% voćni sok). Oni su ovlaš skuplji od voćnih nektara (50% voće), a mnogo kvalitetniji. Ako volite gazirano, izaberite mineralnu vodu, ona nema loših strana. Budite jako restriktivni prema alkoholu. I još nešto: izbegavajte energetska pića koliko god možete.

Kao užina može odlično da posluži voće, recimo pomorandža i kivi. Večerajte neki 5-6 sati posle ručka, izaberite nešto laganiju varijantu, slično doručku, sa dosta mlečnih proizvoda. Tada možete recimo jesti i salatu od pečuraka i neki lagani desert. Naravno ne jedite preterano masne ni slane sireve.

Neumerenost pred prazničnom trpezom može znatno opteretiti organe za varenje pa i čitav organizam. Ako ne potrošite svu energiju iz hrane koju pojedete (znači otpada trčanje maratona u toku novogodišnje noći), sve te kalorije će se uskladištiti u obliku masnog tkiva, što rezultira porastom telesne mase, ali i povećanjem nivoa šećera i masti u krvi. Pored pomenutog, u tkivima se gomilaju i štetne materije. S obzirom da u razgradnji masti ključnu ulogu igra pankreas, moguće je da se zbog unošenja velike količine masne hrane poveća rizik od akutnog zapaljenja pankreasa, pogotovo kod osoba koje poste i osoba sa povišenim nivoima masnoća (triglicerida) u krvi.

Posle praznika…

Ako niste preterali u krkanluku, bravo, nema posledica. Ukoliko jeste, ne brinite, ima leka. Prva stvar: Ne jedite mehanički, praznik je prošao. Isto važi i za piće. Ako ne osećate glad, telo je i dalje “šokirano” količinom hrane koju je dobilo i dalje je procesuira. Sačekajte da ogladnite, a onda uzmite laganu, lako svarljivu hranu. Vodite računa da imate redovne obroke i da uzimate dovoljno tečnosti (najbolje- obične vode). Ne preskačite obroke jer nećete tako anulirati preterivanje za stolom od prethodne noći. Što duže gladujete to vaše telo više traži hranu, povećava se apetit, pa je lakše preterati sa hranom kada već počnete sa obrokom. Ako ste već ujutru gladni, počnite dan sa doručkom, neka vam bude što laganiji, recimo možete popiti jogurt ili neki drugi mlečni napitak uz integralno pecivo. Rasporedite obroke ravnomerno u toku dana, a između tri glavna obroka je najbolje jesti sezonsko voće: jabuku, mandarinu, pomorandžu, kivi, grejpfrut.

Nova godina je vreme promena, pa zašto da novu 2013. ne počnete usvajanjem zdravih navika? Krećite se, šetajte svaki dan makar 30-40 minuta. Iskoristite svaki trenutak za boravak na svežem vazduhu. Ako ste zaposleni, probajte da do posla šetate umesto da se vozite kolima ili prevozom. Budite sa svojom decom, igrajte se. Nemojte odmah posle obeda zadremati uz televizor ili novine.

Zaključak

Istina je da je hrana ono što ljude spaja i daje povod za druženje, ali možete se osećati srećnima i ako ne preterujete u jelu i piću. Umesto toga, usredsredite se na razgovor, emocije, dakle druženje, pa ćete tako izbeći zamku prejedanja i posledica koje iz njega proističu. Ne morate se lišavati mnogo čega od hrane, dok god ste umereni. I ne zaboravite: vi ne živite da bi jeli, već jedete da bi živeli. Zato živite zdravo.