Скочи на садржај

Kolo, kolo, ko te nebi vol’o…

Praznici nam stižu… a sa njima i reklame! Deda mraz, irvasi i vilenjaci uz flašicu dobro znanog nam napitka žele nam srećne praznike. Želje su sasvim na mestu, ali ako nam je zdravlje na prvom mestu, ne moramo baš da nazdravljamo tim dedamrazovskim veselim napitkom. Kola se pije već više od 125 godina širom sveta, a koliko različitih brendova postoji, teško je i zamisliti. U Srbiji ih ima baš puno: Coca Cola, Pepsi cola, Sinalco, Cocta, Frutela, Na Eks, Dumil i desetine drugih manjih brendova i punionica koji manje ili više uspešno kopiraju standardni recept za ovo osvežavajuće bezalkoholno piće (OBP).

Šta je kola u suštini? Recept za ovo OBP se manje više zna, razlike su u sitnim dodacima koji su proizvođačka tajna. Dakle, imamo šećer, zaslađivače, kofein, fosfornu kiselinu, vodu, ugljen dioksid, arome (karamel) i konzervanse. Od svega pomenutog jedino je voda ono što nam je neophodno i zdravo. Ali šta vredi kad voda nema ni ukus, ni miris, pa je i ne gledamo kao nešto “ekstra” što će nam ulepšati praznike i prazničnu trpezu.

Šta je unutra?

O ovoj temi je i ranije pisano, ali daleko od toga da je sve rečeno i objašnjeno. Možda je najbolje pitanje zašto kola ne spada u zdravu hranu, odnosno piće? Pre svega zbog odsustva minerala, vitamina, dijetnih vlakana i drugih nutritivno vrednih sastojaka. Nema ništa osim – hemije i praznih kalorija. A ta hemija nije dovoljno ispitana niti je dokazano da je bezbedna. Na primer, “prirodni” karamel koji većini kola daje boju je sve osim prirodnog, to je hemikalija za koju su nedavno dokazali da je veoma štetna, 4- metilimidazol. Proizvođači su odmah posle tog saznanja samo blago promenili to jedinjenje i napravili još “prirodniji” karamel. Divno.

Šećer isto tako više nije “in” pa sve više proizvođači kole ubacuju umesto njega (ili uz njega) visokofruktozni kukuruzni sirup (HFCS – High Fructose Corn Sirup) koji nimalo nije bolji od šećera, naprotiv, smatra se za izazivača najvećeg broja poremećaja metabolizma: od dijabetesa, gomilanja masnih naslaga do hipertenzije i dr. Jedino su dijetalna pića sigurna od toga, ali tu je problem druge prirode, od veštačkih zaslađivača. Najpoznatiji je aspartam, koji može da izazove mnoge teške zdravstvene poremećaje i neuro-degenerativne bolesti. I drugi zaslađivači imaju svoje efekte:  sukarloza E-955 stvara zavisnost i utiče negativno na mikro-floru u crevima, dok je kalijum-acesulfam E-950 uzročnih kancera i oboljenja štitaste žlezde.

Fosforna kiselina je u kolu ubačena da bi organizam lakše primio veliku količinu šećera kojima obiluje svaka “ne-dijetalna” kola. Ona istiskuje magenezijum i kalcijum koji se nalaze u našim kostima, što oslabljuje imunitet, ali može izazivati i osteoporozu i kamenje u bubrezima. Kofein je, kao što znate, najpopularniji stimulans koji se nalazi u kafi, pa i u koli. Ako bez kafe ili kole ne možete ni jedan jedini dan, onda vam je jasno da kofein stvara zavisnost.

Konzervansi (naročito natrijum benzoat) već nekoliko godina nisu “in” pa ih veći proizvođači svesno menjaju za neke manje opasne konzervanse, ili istiskuju u potpunosti makar samo iz deklaracija. Posledice upotrebe natrijum benzoata može biti astma, ali i dermatološki problemi. Nažalost, ovo nije sve što se u raznim kolama možete naći, a najveći broj opasnih sastojaka nije ni naveden.

 

Delovanje kole na organizam

Posle 10 minuta: šećer koji smo popili u čaši kole, u količini od DESET kašičica još nije ušao u krvotok, a mi ga nismo povratili jer je vezan fosfornom kiselinom, koja ublažava osećaj preslatkog.

Posle 20 minuta: pomenuti šećer je naglo dospeo u krvotok i zbog njega naglo skače i nivo insulina. Telo se bori da smanji količinu šećera, pa jetra počinje da skladišti šećere iz krvi, pretvarajući ih u masti.

Posle 40 minuta: Kofein je takođe ušao u krvotok. On sakuplja krvne sudove, raste krvni pritisak i šire se zenice.

Posle 50 minuta: Organizam pospešava proizvodnju hormona sreće, dopamina, osećamo se srećni.

Posle 60 minuta: Kalcijum i magnezijum iz organizma neutrališu unetu fosfornu kiselinu, a izlučuju se putem urina uz pomoć diuretičkog svojstva kofeina. Tako slabimo zube, kosti i elektrolite. Potom postajemo blago razdražljivi i osećamo nedostatak šećera, a potom i kofeina.

Proizvođači kole i drugih gaziranih napitaka nam ne nude zdravlje kad nam nazdravljaju u reklamama, pa zašto ne promenimo nešto i napravimo prvi korak ka zdravom životu? Odmorite se od kole i gaziranih napitaka, pijte zdravije, voćne sokove i vodu. Pustite industriju, živite zdravije.

1 мишљење на „Kolo, kolo, ko te nebi vol’o…“

Затворено за коментаре.