Скочи на садржај

Slano ili neslano… pitanje je sad

Kuhinjska so ili kako smo to učili u školi natrijum hlorid (NaCl) je jedna od najrasprostranjenijih jedinjenja i vitalno je važna za normalno funkcionisanje organizma. U ishrani se često koristi bilo kao začin ili sredstvo za čuvanje namirnica. So je glavni izvor jona natrijuma i hlora u ishrani, a natrijum ima ključnu ulogu u procesima održavanja stabilnog krvnog pritiska, kao i u normalnom funkcionisanju nervnog sistema.

Kuhinjska so u sebi sadrži 97-99% natrijum hlorida kome se dodaju supstance protiv zgrudnjavanja i jod. Jod se u so stavlja (20-30 mg/kg) zato što je ishrana često siromašna jodom. Time se sprečavaju bolesti koje nastaju usled nedostatka joda.

Premalo ili previše soli u ishrani kratkoročno gledano može izazvati grčeve u mišićima, vrtoglavicu, poremećaj u elektrolitima, koji mogu uzrokovati neurološke poremećaje. Dugotrajna preterana upotreba soli može izazvati visok krvni pritisak, koji opet izaziva mnogo bolesti.

Potreba za kuhinjskom soli iznosi oko 5 g na dan, mada se ta vrednost u praksi često premašuje. Solimo sve i svašta, jedemo slane grickalice, mesne prerađevine, konzervirano i sveže povrće, a ne shvatamo da je preporučena vrednost sadržana već u vekni običnog belog hleba.

Kada solite hranu, vodite računa da ne prekoračite dozvoljenu granicu od 5 g, jer je dosta namirnica koje jedete već posoljeno. Ako pazite na vašu ishranu, na ambalaži ćete naći koliko koja namirnica sadrži soli. Obolelima od hipertenzije pomenuta granica je još niža, pa se ne preporučuje upotreba više od 3 grama soli na dan. Njima se ograničava upotreba veoma slanih namirnica poput soja i ojster sosa, konzerviranog povrća (u teglama) pršute, čipsa i grickalica, a dokazano je da smanjenje unosa soli direktno utiče na smanjenje hipertenzije kod bolesnih.

Ako nikada niste jeli neslano ili slabije slano povrće, pokušajte, možda se iznenadite ukusom i sačuvate vaše zdravlje.