Скочи на садржај

Mršavljenje i fizička aktivnost

Gledate u vagu i ogledalo i teško možete da poverujete svojim očima. Ugojili ste se. Kroz glavu vam prolazi pitanje “kako?” i onda dolazite na životno raskršće sa dva različita puta:

  1. Prvi je da okrećete novi list u svom životu i stavljate se u aktivniju ulogu i menjate svoje loše navike.
  2. Drugi je da prihvatate činjenicu da ste gojazni i ne brinete se zbog toga.

Koji ćete put odabrati, zavisi u potpunosti od vas. Međutim, ova dva puta imaju i bezbroj raskršća i nikada nije kasno da shvatite da je prvi put upravo i onaj pravi. Ovaj drugi put je pun rizika po zdravlje, jer naučno je dokazana veza između gojaznosti i mnogih bolesti koje prosto haraju u ovom vremenu. Nedovoljno kretanje ima puno posledica, pa ne dozvolite da vaše zdravlje bude dovedeno u pitanje zbog toga. Bilo da želite da održite idealnu telesnu masu ili se vratite na nju potrebno je da imate određenu disciplinu u ishrani i uvodete nešto što će vam omogućiti da ostvarite svoj cilj: fizičku aktivnost.

Zdravo mršavljenje

Mršavljenje je rezultat kada trošite više kalorija nego što ih unesete. Ova definicija se može posmatrati i iz ugla da možete jesti manje a trošiti isto. Taj put je pogrešan, jer postoji prag ispod kojeg se nikako ne može ići, a taj prag, odnosno minimalan broj kalorija koji je potreban za život se naziva bazalni metabolizam. Popularne dijete iz časopisa se “igraju” pogađanja koliko možete ići oko ili ispod bazalnog metabolizma, bez uvažavanja raznovrsnosti ishrane i činjenice da su mišići ti “motori” koji sagorevaju kalorije. Ako unosite manje od tog minimuma, u neredovnim obrocima, telo će manjak energije dobiti razgradnjom sopstvenih mišića, tkiva. A bez tih mišića ne može se smršati. To je put u propast.

Pravi put je da imate uravnoteženu ishranu sa optimalnom količinom kalorija prema vašim parametrima (dakle iznad bazalnog metabolizma), a da te kalorije zajedno sa kalorijama iz vaših masnih naslaga osim na osnovne procese u organizmu trošite i na fizičku aktivnost. Pored toga što ćete regulisati telesnu masu, vašem telu ćete pomoći na načine kojih niste ni svesni: ojačaćete imunitet, dobićete na kondiciji, regulisaćete krvni pritisak i holesterol, smanjiti rizike od osteoporoze, srčanih i bolesti krvnih sudova, eliminisaćete stres, opstipaciju, sve u svemu – bićete zdraviji.

Nijedna dijeta koja u sebi ne sadrži preporuke za fizičku aktivnost nije delotvorna, pa razmislite o tome čime bi mogli da se rekreirate da bi ostvarili svoj cilj. U medijima pronalazimo laka “rešenja” koja se brutalno reklamiraju, razne pilule, čajevi, mešavine preparata… Ne nasedajte na to, jer su ih kreirali ljudi kojima je samo do novca. Bez muke nema nauke, kaže stara poslovica, a to u prevodu znači da bez fizičke aktivnosti nema ni mršavljenja.

Ako pitamo matematiku, potrebno je sagoreti 7700 kcal da bi se rešili jednog kilograma telesne masti. Međutim, nije  dovoljno reći “OK, poješću dve čokolade na dan i imaću dovoljno energije za bazalni metabolizam i malo preko toga, pa ću uz aerobik smršati”. Veoma je bitno i ŠTA jedete, jer je telu potrebna raznovrsna ishrana. Nutricionista vam u ovome može biti od velike pomoći. Plan ishrane koji vam nutricionista napiše uz fizičku aktivnost koju preferirate imaće željeni cilj – da skinete višak kilograma ili da zadržite težinu što bliže idelnoj.

Koju fizičku aktivnost odabrati?

Postoje mnogi vidovi fizičke aktivnosti koje možete praktikovati, ali potrebno je da i nutricionista proceni da li će neka od njih da bude rizična za vaše zdravlje. Šta vam vredi ako odmah počenete da trčite ako ste veoma gojazni i ugrozite vaše zglobove? Bolje je raditi neku lakšu, manje rizičnu aktivnost.

Ako vam ponestalo ideja, evo nekoliko vidova fizičke aktivnosti koje možete praktikovati uz vaš plan ishrane: hodanje, brzo hodanje, džoging/ trčanje, plivanje, veslanje, sklekovi, zgibovi, preskakanje konopca, vežbe u teretani, aerobik, skijanje, snowboard, hidrobik, tae-bo, karate, ples, džudo, capoeira, bungee jump, paint ball, planinarenje, orijentiring, biciklizam, rukomet, fudbal, mali fudbal, badminton, tenis, frizbi, odbojka, košarka, vaterpolo, jahanje, skakanje na trampolini… pa čak i šoping u megamarketu.

Važno je da fizička aktivnost bude redovna, da vam prija i da od nje nemate tegoba. Ukoliko se jave neke tegobe, bolovi ili povrede, neophodno je da pauzirate ili čak da promenite aktivnost. Ne morate svaki dan vežbati jer je i odmor potreban za oporavak od njih. Zajedničko za sve njih jeste da ne krećete suviše naglo, već da je uvodite postepeno da bi se organizam prilagodio na novi stil života.

Nemojte tražiti izgovor da odustanete od fizičke aktivnosti zbog, recimo, nepovoljnog vremena napolju, potražite zatvoreni prostor i aktivnost u njemu. Ako ne možete napolju da vozite bicikl zbog snega ili tropske žege, sedite na sobni bicikl u prijatno klimatizovanom prostoru i opustite se uz neku lepu muziku… i verujte da ovo sigurno deluje. Ako vas je blam da “trenirate” sami, povedite drugaricu ili druga na aerobik ili bilo koju od gore navedenih aktivnosti.

Budite kreativni, budite aktivni, budite zdravi!