Скочи на садржај

Ishrana kod dece – pitanja i odgovori

1. Koliko je bitna zdrava i uravnotežena ishrana kod dece?

Ishrana kod dece ima poseban značaj, jer se deca intezivno razvijaju, fizički su dosta aktivna, a psihički angažovana (učenje). Ishrana dece treba da bude zasnovana na principima pravilne ishrane, koju najbolje reprezentuje piramida ishrane. Isto tako je važno za decu da znaju i kada i koliko da jedu. Decu je potrebno od najranijeg detinjstva navikavati na tri glavna obroka i dve užine. Veliki broj anketa ukazuju na to da deca ne doručkuju, što ima niz negativnih posledica po rast dece. Gladna deca su najčešće nervozna, razdražljiva, manje koncentrisana i slabije pamte. Ne treba decu prepustiti brzoj hrani i praznim kalorijama, jer to može dovesti do izrazito teških zdravstvenih posledica po nih. Sve je više gojazne dece, pa ako ubrzo nešto ne promenimo, životni vek naše dece može biti kraći od našeg. Roditeljima bi trebalo skrenuti pažnju da budu aktivni učesnici u procesu edukacije dece o zdravoj i uravnoteženoj ishrani.

2. Šta je to zdrava ishrane dece – od čega treba da se sastoje obroci za jedan dan i satnicu?

Zdravi obroci su oni u kojima ima mnogo vitamina i minerala, dijetnih vlakana a malo ili nimalo industrijskih šećera i masti. Idealno je da deca uzimaju dosta mlečnih proizvoda, pre svega mleka, jogurta i mladog sira, kao i dosta voća i povrća. Naravno, proizvode od belog brašna bi bilo bolje zameniti integralnim, a slatkiši i grickalice i sokići ovde ne treba da se ni pominju. Idealno bi bilo da deca na svaka 3-4 sata imaju obroke, odnosno užine.

3. Zašto deca većinom odbijaju povrće i pribegavaju slatkišima i brzoj hrani?

Sve je stvar navike i ukusa, jer deca više vole slatkiše, čokoladice, sladolede ili brzu hranu od onoga što je zdravo: povrća i voća. Baš zbog toga je potrebno decu na vreme naučiti da jedu zdravu hranu. Ova druga, nezdrava hrana se reklamira od TV-a, radija, časopisa, bilborda do interneta, pa ako ste roditelj, objasnite deci da shvate zašto je takva hrana loša i zašto je bolje da umesto čokoladice i hamburgera pojedu recimo breskvu ili bananu. Slatkiši ne treba da budu pravilo, već izuzetak.

4. Zašto povezuju “zeleniš” sa svime što je “bljak”?

Pogrešno je mišljenje da ako je nešto sa pijace, to je “bljak”. Potrebno je promeniti mišljenje dece ali i nas, odraslih i uvesti novi moto: ako nije prirodno, onda je bljak. Sada važi ono prvo samo zato što deca samostalno otkrivaju da za obrok mogu umesto integralnog peciva uz jogurt, salatu i voćku pojesti veliku čokoladu i zaliti je sa limenkom kole. I deca misle da je to „fensi“. Sve polazi od kuće, odgovornost je na roditeljima.

5. Da li treba potpuno da im ne dajemo ništa od tih “loših” namirnica ili ipak može u nekim malim količinama?

Ne treba decu sprečavati da jedu i slatkiše i ostale industrijske namirnice, ali ih svakako treba ograničiti. Tu se pre svega vodite razmišljanjem da to nije hrana, već poslastica, dakle, može da se konzumira samo u posebnim prilikama. Učite na vreme decu da shvate ovu prostu činjenicu.

dete126. Koliko je nezdravo da se deca hrane samo slatkišima i brzom hranom? Kako to utiče na zdravlje, gojaznost, manjak energije, psihičke i fizičke?

Ishrana u kojoj dominira brza hrana, slatkiši, grickalice i osvežavajući napici može da dovede do ozbiljnih oboljenja, od kardiovaskularnih do dijabetesa, gojaznosti, visokog krvnog pritiska. Brza hrana je oskudna hranjivim materijama, a taj nedostatak minerala i vitamina direktno utiče na rast i razvoj deteta, kako fizičkog, tako i mentalnog. Brza hrana je izrazito kalorična, pa ne čudi pojava gojaznosti kod dece.  Statistike kažu da 14% dece predškolskog uzrasta ima problem sa viškom kilograma, a procenat školske dece je oko 18%. Problem je u tome što deca nisu ni svesna koliko je brza hrana loša za njih, a dostupna je na svakom koraku.

7. Koje su najčešće greške roditelja kada pokušava da na silu natera dete da jede ono što mora?

Roditelji čine grešku time što detetu ne objasne sve što je potrebno da znaju o brzoj hrani, već im samo nameću ono što misle da bi trebalo, što u detetu rađa otpor. Druga greška koju roditelji čine je da podmićuju dete, na primer „pojedi ovo pa ću ti dati čokoladu“, što je kontraproduktivno. Šta ako dete već ima nagradu (čokoladu), ko će ga naterati da pojede nešto zdravo? Ne treba potceniti ni ulogu baba i deda, jer oni uvek kao po pravilu deci daju ono što deca žele, što je sasvim suprotno od onoga što roditelji žele. Držite zato, babe i dede na oku i objasnite im da ne čine to.

8. Kako to utiče na dete?

Dete upija sve što čuje i želi sve da proba. Ne treba ga pustiti da jede sve što poželi, ali ni isključivo ono što vi želite. Ako detetu date novac za užinu, a niste ga naučili da razlikuje dobru hranu od loše, napravićete još veći problem. Dete treba da učite, a ne da mu slepo namećete šta da jede. Nađite pravu meru i dozvolite mu povremene, ali ne česte, poslastice i dete će biti zadovoljno.

9. Koliko se deca ugledaju na prehrambene navike roditelja i koliko im primer mogu predstavljati?

Ugledaju se u velikoj meri. Od svog rođenja dete posmatra svet oko sebe i ako raste u porodici u kojoj se neguje pravilna i pravovremena ishrana i ono će se tako hraniti. S druge strane, ugledaju se i prema drugarima u vrtiću i školi, što može da promeni detetov način ishrane. Važno je da roditelj to zna i razgovara sa detetom na tu temu. Ne ograničavajte se samo na prehrambene navike, već radovno sa decom idite i na rekreaciju: hodanje, plivanje, trčanje, vožnju bicikla, jer se razvojom svesti o fizičkoj aktivnosti razvija i svest o zdravoj ishrani.

dete3110. Koji je najbolji način da ih navedemo da se zdravo hrane?

Lični primer. Ako se vi zdravo hranite i vodite aktivan zdrav život i dete će poželeti isto. Važno je da bude motivisano, baš kao i vi. Dete uvek najpre se ugleda na roditelja. To vidite po načinu kako se ponaša, obuva vaše cipele i nosi vašu tašnu ili kapu, do toga šta obeduje. I vama i njemu stavite u tanjir isto jelo (naravno, porcija ne treba da bude ista) i jedite zajedno. Učite ih šta je dobro jesti i zbog čega, upravo dok to jedete. Navike u ishrani iz detinjstva često ostaju za ceo život. Mislite o tome.

11. Deca vole čokoladu. Koliko je ona zdrava?

Čokolada je najpopularnija poslastica, ali skromna u pogledu nutritivne vrednosti. Crna čokolada je manje slatka od mlečne i sadrži veći procenat kakaoa, što je čini vrednijom u pogledu minerala. Ipak, svaka čokolada je kalorična i deca ne trebaju da je jedu u većoj količini. Čokolada nikako ne sme da zameni užinu ili obrok, iako je to kod šlolske dece čest slučaj.

12. Da li gazirana pića davati deci?

Gazirana pića su veoma popularna i imaju veliki uticaj na gojaznost kod dece. Ta pića su puna šećera, dakle, veoma su kalorična. To je obično prva namirnica koju ograničavamo kada krećemo na dijetu. Vitaminski napici nisu ništa bolji, jer je sastav takođe šećer uz dodatak sintetičkih vitamina. Gusti sokovi su bolje rešenje, ali samo ako su od 100% voća. Najbolje i najzdravije rešenje je praviti sveže sokiće od svežeg i smrznutog voća u sokovniku. Naučite dete kako se to radi i zavoleće ih više od kole. Ako dete voli „vesele mehuriće“ ponudite mu mineralnu vodu.

13. Testenine: da li je integralna testenina bolja?

Integralna testenina je dobijena od brašna koje se melje od celog zrna žita i zbog toga je bogatija vitaminima i mineralima od testenine od belog brašna. Pored toga, bolja je i za varenje, lakše se prazne creva. Pojedinim osobama teže pada na želudac, a u suštini potrebno je malo vremena da se naviknete na drugačiji ukus.

14. Grickalice: da li je bolje jesti brusketi ili čips?

Ako birate između ovo dvoje, naravno – brusketi, ali još bolje rešenje su kokice koje ćete sami napraviti. I što je najbolje, u njima se neće nalaziti začin koji u sebi sadrži pojačivač ukusa. Pored toga dobro je uvesti i suvopečeni kikiriki, lešnike i bademe, ali u manjoj količini, jer su veoma kalorični. Od slatkih grickalica probajte suvo voće.

dete5115. Kako da povrće učinimo zanimljivim deci, kako da ga spremimo? Šta treba da pričamo detetu, kako da mu objasnimo?

Za povrće koje se može jesti u svežem stanju dovoljno je da ga dobro operete i ako je potrebno ogulite. Ono povrće koje se kuva, skuvajte tako da se ne prekuva, jer će deca da povežu lošu pripremu i vezanost za to povrće. Aranžirajte ga lepo, možda i napravite neku figuricu. Postoji mnogo načina kako možete prezentovati povrće deci. Dete treba da poveže dve stvari: jedenje povrća sa nekom karakteristikom koju to povrće poseduje ili obezbeđuje ogranizmu. Možete da poistovetite i neki lik iz crtaća sa određenim povrćem, na primer mornar Popaj i spanać, Duško Dugouško i šargarepa. Ograničeni ste samo svojom maštom.

16. Koliko je bitno da hrana izgleda primamljivo da bi deca želela da je jedu?

Ovo je od velike važnosti, posebno za probirljivu decu. Kada je sve na tanjiru lepo servirano, dete će tome dati veću pažnju. Primećeno je da deca vole šarenilo boja, pa kombinujte povrće na ovakav način. Kada se detetu ne sviđa hrana u tanjiru, ono se često igra sa tim i uzima male zalogaje i dugo ih žvaće. Pokušajte da rasporedite hranu na interesantan način, neka dete poželi da je pojede.

17. Poseban je problem što su deca veliki deo dana u školi, tamo jedu peciva. Šta možemo da im spakujemo za užinu, da to bude lagano i zdravo?

Peciva u najvećoj meri sadrže ugljene hidrate koji su osnovni izvor energije naročito školskoj deci. Da bi imali zdravu alternativu proizvodima od belog brašna, deca mogu da probaju integralna peciva, recimo sendvič od integralne kifle sa sirom, praškom šunkom i povrćem. Međutim, ako deci spremate obrok kod kuće za školu, vodite računa o tome da koristite namirnice koje nisu lako kvarljive na sobnoj temperaturi. Dakle, to isključuje mlečne proizvode. Postoje i drugačijekombinacije, tako da deca mogu na primer da ponesu voće i integralne pločice iz prodavnice zdrave hrane. Ako imaju prodavnicu blizu škole, mogu da kupe i jogurt, tako da im obrok bude kompletan i zdrav. Banana je voće lako svarljivo i bogato energijom, pa ga lako možete spakovati vašem đaku.

dete1318. Koliko je presudno to što zavole da jedu u detinjstvu na dalji njihov razvoj i prehrambene navike i kako to utiče na dečje dugoročno zdravlje?

Detinjstvo je vreme svakog od nas kada zavolimo nešto i to najčešće traje ceo život. Ako u detinjstvu zamrzite grašak, pirinač ili karfiol, teško da ćete ikada kao odrasla osoba poželeti da ga probate. U slučaju da je spisak namirnica koje ne volite veoma kratak, vaši roditelji su uradili solidnu stvar i dali vam mogućnost da izrastete u osobu kakva ste sada. Probirači su u ovoj priči izvukli deblji kraj, jer ne možete zameniti namirnicu koju ne volite drugom, a da opet imate dobar unos svih potrebnih nutrijenata. Ovakve osobe imaju slabiji imunitet i podložnije su ozbiljnijim bolestima. Zato je roditeljima veoma važno da detetu daju mogućnost da zavoli sve što je u ishrani dobro, a ograniče ono što je loše. Na taj način će dete prihvatiti zdravu ishranu kao integralni deo zdravog života što je jedan od najboljih načina prevencije mnogih bolesti savremenog sveta. Ako tek treba da postanete roditelj, mislite o ovome od početka i učinite sve što je u vašoj moći da ne zapostavite ishranu vašeg potomka. Dajte mu šansu da izraste u zdravu osobu.

19. Koje mogu biti posledice loše ishrane?

Posledice loše ishrane utiču na svaku osobu različito, ali u celini posledice mogu biti veoma loše. Gojaznost, dijabetes, kardioavaskularne bolesti,  osteoporoza, povišen holesterol, rahitis, anemija, oslabljen imunitet i druge. Deca spadaju u najugroženiju grupu, zajedno sa trudnicama, dojiljama, adolescentima i rekovalescentima. Aditivi koji se koriste u industriji hrane se u organizmu gomilaju, a uticaj mnogih od njih na zdravlje nije detaljno proučen. Zbog slabe ekonomske situacije, sve manje stanovništva može da priušti kvalitetnu i zdravu ishranu. Po konzumiranju ribe smo već na samom dnu u poređenju sa razvijenijim zemljama, a i povrće ne jedemo u dovoljnim količinama.

20. Koje mogu biti dugotrajne dobre strane zdrave ishrane?

Zdrava ishrana je preduslov zdravog života. Dobre strane se sastoje u smanjenju rizika od velikog broja bolesti tipičnih za lošu ishranu, što posledično dovodi do dugovečnosti i većeg kvaliteta života.

21. Čime zameniti popularne (nezdrave) namirnice koje deca vole?

  • Kečap: Energetska vrednost 63 kcal/100g, sadrži stabilizatore (guar i ksantan guma) i konzervans (kalijum sorbat ili natrijum benzoat). Zamenite ga sa kuvanim paradajz sokom.
  • Hamburger (meso): Energetska vrednost 270-320 kcal/100g, od toga 2/3 iz masti. Holesterol: min.75mg/100g. Zamenite ga nemasnom piletinom, ćuretinom, junetinom spremljenu kuvanu, dinstanu ili pečenu na teflonu, u kesi za pečenje ili na papiru za pečenje u rerni.
  • Viršla: Energetska vrednost 320 kcal/100g. Sadrže razne aditive: veštačke boje, konzervanse, nitrate, nitrite, polifosfate, soli, emulgatore. Zamenite ga pilećim belim mesom.
  • Pašteta: Energetska vrednost 330kcal/100g. Sadrži meso, iznutrice, mast, proizvode od soje, šećer, stabilizatore i druge aditive, konzervanse. Zamenite ga sa kuvanom piletinom koju ćete samleti u paštetu u multipraktiku.
  • Mesni narezak/Parizer Energetska vrednost 420-520 kcal/100g. Sastav: svinjsko i goveđe meso, masno tkivo, začini i aditivi. Zamenite ga sa ribom ili mesom.
  • Topljeni sir za mazanje: Energetska vrednost 355kcal/100g sadrži polifosfate, emulgatore i konzervanse. Zamenite ga sa mladim sirom.
  • Majonez: Energetska vrednost  732kcal/100g. Sadrži 70% ulja, koje sadrži zasićene masnoće i aditive. Zamenite ga sa kiselom pavlakom od 12% mm.
  • Pomfrit: Energetska vrednost 319 kcal/100g, od toga 20% je od ulja. Zamenite ga suvopečenim ili kuvanim krompirom.
  • Kola, Orandž đus : Energetska vrednost 43 kcal/100ml, iz šećera. Zamenite ih prirodnim sokovima od voća koje sami možete iscediti sokovnikom.

10 мишљења на „Ishrana kod dece – pitanja i odgovori“

  1. I ako dosta toga znamo i poštujemo jedva čekam da ovo pročitam svojoj devojčici!
    Kečap je nešto čega se ne mogu rešiti i stalno ,,gundjam,, !
    … sve ćemo analizirati pažljivo …Hvala Jasna ,obožavamo te !

  2. Moj devetogodisnji brat ne zeli da jede nista.Kaze da ne voli.Imate li neki savet sta da radimo??
    Unapred hvala! :)

    1. Jede vrlo malo.Npr za dorucak u 9 pojede 1 parce hleba namazano sirkom ili nekim slicnim namazom i toliko,a za rucak koji bude u 4 pola kutlace supe i parcence mesa bez hleba i salate.Voce i povrce ne jede,jer kako kaze ne voli,a kada ga teramo na silu bude jos gore.
      Pozdrav!

  3. Treba da mu dajete vitamin B da se detetu otvori apetit. Može onaj u tableticama, a može i onaj u prahu. Za dva do tri dana otvariće mu se apetit. Pozdrav :)

  4. Dete mi ima 3 god dali sme da jede sirov beli luk u tom uzrastu i dali sme da pije sok od iscedjene pomorandje i u kojoj meri

    1. Da. Dete tog uzrasta slobodno može da u ishrani koristi beli luk, baš kao i sok od ceđene pomorandže.
      Moje dete je mlađe od 3 godine i redovno mu cedim pomorandžu u sokovniku, dovoljno je 1 plod dnevno (ne mora svaki dan, da ne bude monotono).

  5. moje dete ima 11 godina 53 kilograma visoka je 1m 58cm ne znam da li je pametna ideje za skidanje kilograma i kako

    1. Poštovana,

      postoji plan ishrane koji je namenjen deci, nema tu ništa loše. To znaju svi nutricionisti. Nije pametno da sami nešto petljate, sa dijetama za devojčicu.

      Srdačan pozdrav,

Затворено за коментаре.