Скочи на садржај

Bolesti krvnih sudova

bolest-a-skBolesti krvnih sudova su osnovni uzrok većine kardiovaskularnih oboljenja, angine pektoris i srčanog udara, bolova u rukama i nogama pri hodanju, veoma hladnih ruku, stopala i nosa, Rejnoovog sindroma, migrene, moždanog udara i prolaznog napada ishemije. Kod pomenutih stanja moguće su i vrtoglavica, gubitak pamćenja i zbunjenost. Ređe manifestacije obuhvataju grupu upalnih stanja poznatim pod zajedničkim nazivom vaskulitis ili arteritis. Dakle, jasno je da bolesti krvnih sudova dovode do smanjenog dotoka krvi u tkiva, kao i do zadržavanja tečnosti u organizmu.

Uzroci bolesti krvnih sudova mogu biti brojni, kao što su: visok nivo masnoće u krvi, visok nivo šećera u krvi, pušenje, autoimuni poremećaji (kod kojih oštećenja izaziva sopstveni imuni sistem organizma. Često se događa da poremećaj nastupi zbog istovremenog delovanja nekoliko faktora.

Kako sprečiti bolesti krvnih sudova?

Prema skorašnjim istraživanjima očigledno je da su bolesti srca i krvnih sudova osnovni uzročnik smrti u Srbiji, ali i u svetu. Tendencija rasta se nastavlja iako nauka sve više napreduje. Razloge treba tražiti u nepravilnoj ishrani ali i nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti. Sve smo deblji i sve se lošije hranimo, a sport nam je na umu samo dok gledamo utakmicu.

Ono što možete da uradite za sebe već danas je da promenite loše navike i smanjite rizik od bolesti krvnih sudova ali i ostalih bolesti na minimum. Izbegavajte preterivanje u jelu, a posebno ograničite namirnice koje sadrže životinjske masnoće (jer se ove uglavnom sastoje od zasićenih masti) i transmasne kiseline (prisutne u mnogim biljnim masnoćama koje se prodaju u čvrtom stanju). Obilan i mastan obrok izaziva porast masnoće u krvi, što podstiče stvaranje ateroma. Ograničite unos proizvoda životinjskog porekla, mesa, jaja, putera i ostalih mlečnih proizvoda s visokim procentom masti. Povećan rizik od bolesti krvnih sudova javlja se kod osoba koje u ishrani koriste previše soli, jer se time povećava krvni pritisak.

Neke hranljive materije dobro deluju na krvne sudove i srce. To su antioksidansi, kao beta karoten, selen i vitamin C i E koji smanjuju oksidaciju LDL holesterola. Omega 6 masne kiseline (iz povrća, koštuničavog voća, integralnih žitarica, semenki i maslinovog ulja), omega 3 masne kiseline (iz plave ribe i bundevinih semenki), biljni estrogeni (iz proizvoda na bazi soje) i rastvorljiva vlakna (u zobi i jabukama) pomažu u suzbijanju štetnog delovanja masnoće u krvi.

Ove hranljive materije pomažu održavanje zdravlja krvnih sudova, jačanje imunog sistema i suzbijanje opasnosti od zasićenih masti i ostalih materija koji nadražuju krvne sudove. Voće i povrće sadrži i prirodne salicilate koji pomažu u sprečavanju preteranog zgrušavanju krvi, isto kao i riblje omega 3 masne kiseline.

Uzimanje crnog i belog luka, praziluka, paradajza, jabuka, zobenih pahuljica povezuje se sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja jer ove namirnice utiču na smanjenje gustine krvi i deluju kao antioksidans. Lekovito bilje kao što su: đumbir, cimet, karanfilić i kajenski biber, možete koristiti kao čaj ili kao dodatak jelima. Ovo lekovito bilje doprinosi zdravlju krvnih sudova jer podstiče cirkulaciju i širi sudove koji snadbevaju krvlju ruke i noge.

Izbegnite gojenje, naročito ako ste skloni stvaranju masnih naslaga oko struka i na stomaku i poprimanju izgleda nalik na jabuku. Nakupljanja sala na tim područjima povećava verovatnoću srčanog udara. Ako se kod Vas pojavi neka bolest krvnih sudova, imajte na umu da nikada nije prekasno da preduzmete određene mere za smanjenje ili čak i otklanjanje oštećenja krvnih sudova.

Objavljeno u listu “Politika” (Spektar)
Autor: Jasna Anđelković