Скочи на садржај

Nizak pritisak i ishrana

spavanjacHipotenzija je izraz koji se u medicini upotrebljava za nizak krvni pritisak. On se definiše kao vrednost krvnog pritiska koja je niža od normalno očekivane za pojedine osobe u zadatim uslovima i spada u relevantan pojam. Smatra se da je krvni pritisak nizak, kada su njegove vrednosti ispod 100/60 mmHg merene više puta ambulantno, a praćen je simptomima kao što su: osećaj umora, malaksalost, vrtoglavica, omaglica, nesvestica, poremećaj sna, lupanje srca, anksioznost, depresija, pojačano znojenje.

Uzrok hipotenzije je uglavnom poznat- to mogu biti različite bolesti, stanja, upotrebe nekih lekova, alkohola. Medjutim, hipotenzija može kod nekih ljudi da se javi posle jela ili pri nagloj  promeni položaja tela. Ukoliko je uzrok hipotenzije nepoznat, onda se radi o primaroj hipotenziji koja se češće javlja kod žena. Lečenja niskog pritiska zavisi od tipa hipotenzije, a usmeren je na otklanjanje i ublažavanje postojećih simptoma i regulisanje vrednosti krvnog pritiska i otklanjanju uzroka ukoliko je poznat. Simptomi hipotenzije su veoma različiti i ne javljaju se u isto vreme. To su malaksalost, loše pamćenje, rasejanost, apatija, osećaj opšte slabosti. Osobe sa niskim krvnim pritiskom se lako zadišu, često imaju osećaj da nemaju vazduha, često zevaju i imaju osećaj da će pasti u nesvest.

Hipotenzičari se po pravilu ujtru ne osećaju naspavano. Razbude se dva sata posle ustajanja, tokom dana ponovo klonu, da bi tek uveče bili u punoj snazi. Ne vole da čekaju u redu, izbegavaju javni prevoz i raspoloženje i energija im zavisi od godišnjeg doba.

Osobe sa niskim pritiskom teško podnose leto, ali i proleće koje je poznato vreme za prolećne depresije. Vrućina utiče da se pritisak dodatno spušta pa se tako kod mnogih osoba koji pate od hipotenzije siptomi kao što su umor, poremećaj sna, vrtoglavica, nesvestica, anksioznost, osećaj jakog lupanja srca i znojenja dodatno pojačavaju.

Neki lekari nizak pritisak smatraju za bolest koja treba da se leči, dok ga drugi prepoznaju samo kao stanje koje prolazi i sa kojima treba naučiti da se živi. U svakom slučaju odlazak kod lekara je obavezan, zato što nekad nizak krvni pritisak može da bude sipmtom neke drugog oboljenja. Nizak pritisak može da ukazuje na poremećaj cirkulacije, infektivne bolesti, psihički napor, loša ishrana.

Trajno nizak  krvni pritisak retko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećeja, telo se na njega prilagodilo te često ne uzrokuje siptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska kad mozak i drugi vitalni organi ostaju bez nutricijenasa i nemaju vremena za prilagođavanje. U tom slučaju može nastati vrtoglavica, slabost tela, poremećaj vida, pa i kratka nesvest.

Nizak krvni pritisak može da se javi nakon jela i zato treba uzimati više manjih obroka s manje ugljenih hidrata, a umesto u krevet, posle jela se preporučuje odlazak u šetnju.

Prevencija i ishrana:

Preporučuje se promena načina života, uzimanje većih količina tečnosti, soli u ishrani, povećana fizička aktivnost, izbegavanja naglog ustajanja iz kreveta, a ponekad, uz preporuku lekara, upotrebljavaju se lekovi koji imaju zadatak da povećaju krvni pritisak.

  • Kretanje, san i dobra ishrana najbolje će vam pomoći da se ponovo osećate normalno.
  • Kafa- osobe sa niskim pritiskom po pravilu su kafopije, jer bez kofeina jednostavno ne mogu da se razbude. Tri kafe u toku dana su u redu, ali tu granicu ne smete da prećete, jer će vam se stanje samo pogorašati.
  • Aktivan odmor (šetnja, plivanje ili lagono trčanje) je najbolje rešenje za osobe sa niskim pritiskom.