Večera u strukturi dnevne ishrane jeste poslednji obed. Prvenstvana uloga ovog obeda je da obezbedi organizmu ostatak energetskih hranjivih i zaštitnih sastojaka koje dete nije unelo u toku dana. U principu, dete je trebalo kroz prethodne obede (doručak, ručak i užina) da dobije većinu hranjivih sastojaka za razvoj i rastenje (belančevine) i energetskih sastojaka (masti i šećeri) jer su u tom periodu deca fizučki najaktivnija. Deca po pravila ne bi trebalo da večeraju neposredno pred spavanje (a takođe ni odrasli), jer pojačani i duži rad organa za varenje onemogućava potpun odmor, lak i dubok san.
Večeru treba servirati najmanje dva sata pre odlaska na spavanje, a 4-6 časova posle ručka (zavisno od toga da li je dete imalo poslepodnevnu užinu ili ne). Večera treba da se sastoji od lako svarljivih namirnica, na osnovu mleka i mlečnih proizvoda, voćnog i običnog šećera, povrća bez celuloze, malo masti (ulja, putera, margarina) i umereno posnog mesa i hleba ili peciva.
Večera ne treba da bude količinski obimna. Da bi se suzbio fiktivni osećaj gladi, zbog lako varljivih namirnica u izboru namirnica može se povećati količina voluminoznih namirnica (jogurta, salate).
Za večeru treba izbegavati:
- Suviše čorbasta i kompaktna jela
- Pržena i pohovana jela
- Svinjsko meso, mesne prerađevine i riblje konzerve
- Mahunasto i zeleno povrće (pasulj, sočivo, grašak, boranija) kao i povrća bogata celulozom koja izazivaju nadimanje (luk, praziluk, kellj i sl.)
- Zapržena, jako začinjena i preslana jela.
Večera treba da se sastoji iz kombinacije toplih i hladnih namirnica. Za večeru treba voditi računa da se ne ponavljaju ista jela koja su servirana za doručak i ručak.
Moće li primer adekvatnih večera?
Biće verovatno u nekom od narednih članaka :) Pozdrav.
Затворено за коментаре.